Svetište Gospe od Utočišta i ove godine priprema bogat duhovni program za Veliku Gospu. U Aljmašu se očekuju brojni hodočasnici, a tradicija štovanja Gospe povezana je s više od tri stoljeća dugom poviješću svetišta, ratnim stradanjima i povratkom čudotvornog kipa
Aljmaš se i ove godine priprema za jednu od najvećih marijanskih svetkovina. Uoči Velike Gospe, 15. kolovoza, Svetište Gospe od Utočišta organizira višednevni duhovni program, a u samo svetište i ove će se godine sliti brojni hodočasnici.
Velika Gospa, odnosno svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, za katoličke vjernike predstavlja spomen na vjeru da je Marija nakon završetka zemaljskog života dušom i tijelom uznesena u slavu neba. Dogmu o Marijinu uznesenju 1. studenoga 1950. proglasio je papa Pio XII., čime je službeno potvrđeno vjerovanje koje je u crkvenoj tradiciji prisutno stoljećima.
U hrvatskom narodu štovanje Gospe ima posebno mjesto. Kroz povijest su joj se vjernici utjecali u trenucima neizvjesnosti, ratova i osobnih teškoća, tražeći njezin zagovor i zaštitu. Upravo zbog toga marijanska svetišta i danas ostaju mjesta u koja ljudi dolaze tražiti mir, utjehu i snagu.
Jedno od najvažnijih takvih mjesta u Slavoniji upravo je Aljmaš.
Od Drave do Dunava - kako je Gospa stigla u Aljmaš
Povijest Svetišta Gospe od Utočišta seže u vrijeme nakon osmanske okupacije. Isusovci su u baranjskom selu Lug 1687. godine sagradili crkvu Blaženoj Djevici Mariji, želeći vjernicima osigurati mjesto molitve i duhovne obnove.
Za crkvu su nabavili i Gospin kip. No, 1704. godine kalvinisti su prisvojili crkvu i preuredili je. U strahu da bi kip mogao biti uništen, isusovci su ga omotali bijelim platnom, stavili u čamac i pustili nizvodno. Prema predaji, odlučeno je da će ondje gdje se čamac zaustavi biti izgrađeno svetište.
Čamac je Dravom stigao do Dunava, a nedugo nakon ušća zaustavio se uz desnu dunavsku obalu kod Aljmaša. Aljmašani su prihvatili kip i smjestili ga u malu crkvu, koja je postala novi dom Gospe od Utočišta. Ubrzo su počeli pristizati i hodočasnici iz okolnih mjesta.
Više od tri stoljeća kasnije, priča o Gospi koja je riječnim putem stigla u Aljmaš i dalje je jedan od temelja identiteta svetišta.
Kroz Svetište Gospe od Utočišta godišnje, prema riječima njegova upravitelja velečasnog dr. sc. Tomislava Ćurića, prođe između 150.000 i 180.000 vjernika. Samo za Veliku Gospu u Aljmaš dolazi oko 70.000 hodočasnika.
Gospa Prognanica koja se vratila kući
Posebno mjesto u povijesti svetišta zauzima razdoblje Domovinskog rata. Aljmaš je bio razoren, a njegovi nesrpski stanovnici protjerani. U razaranju crkve stradao je i prostor u kojem je desetljećima stajao Gospin kip.
Ipak, kip je preživio rušenje crkve. Godine 1992. pronađen je pod ruševinama, a potom je dopremljen u Osijek i restauriran. Tijekom rata prenošen je iz jedne župe u drugu, zajedno s prognanim vjernicima koji su bježali pred ratnim razaranjima.
Zbog toga je prozvan Gospa Prognanica.
U Aljmaš se vratio 1998. godine, a povratak je bio povezan sa sudbinom prognanih Aljmašana. Kao što su ljudi tijekom progonstva iz Aljmaša prema Osijeku odlazili teglenicama, tako se i Gospa vratila na teglenici, u procesiji koju su pratili brojni vjernici na obali i plovilima.
Upravo zbog te povijesti, smatra Ćurić, Gospa od Utočišta za mnoge nije samo simbol vjere, nego i simbol stradanja, ustrajnosti i povratka.
- Gospa je odlučila ostati - poručuje upravitelj svetišta.
Duhovna priprava počinje 11. kolovoza
Uoči ovogodišnje svetkovine organizirana je trodnevna duhovna priprava. Počinje u utorak, 11. kolovoza, a nastavlja se 12. i 13. kolovoza. Svakoga dana sveta misa bit će u 19 sati, uz prigodne pobožnosti prije mise. Nakon misnih slavlja održat će se euharistijsko klanjanje te molitve za ozdravljenje i iscjeljenje.
Na 14. kolovoza, uoči same svetkovine, program počinje u 17.30 sati pobožnošću Križnog puta na Aljmaškoj kalvariji. Sveta misa bit će u 19 sati, a u 21 sat slijedi tradicionalna velika procesija sa svijećama od Gospine crkve do kapelice Gospe pod Lipom.
U 22 sata održat će se tradicionalna misa za mlade, koju će animirati članovi Cenacola.
Na samu svetkovinu Velike Gospe, 15. kolovoza, mise u Aljmašu bit će slavljene u 6, 8, 10, 12, 16 i 18 sati. Svečanu misu u 10 sati predvodit će đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić.
Misa u 12 sati bit će posvećena stradalnicima Domovinskog rata i pokojnim hrvatskim braniteljima, dok će se na misi u 18 sati održati blagoslov mladih obitelji, roditelja i djece.
Upravo su procesije, molitve, mise i sakrament ispovijedi sastavni dio tradicije proslave Velike Gospe u marijanskim svetištima. Vjernici u takva mjesta dolaze kako bi se pomolili, zahvalili, zatražili zagovor i pronašli duhovnu snagu.
U Aljmašu se ta tradicija nastavlja i ove godine, uz očekivanje velikog broja hodočasnika.
Sigurnost hodočasnika
Uz vjerski program, posebna pažnja posvećena je sigurnosti hodočasnika. Za osiguravanje događanja angažirano je gotovo 80 policajaca i 30 vozila.
Posebne mjere predviđene su i za hodočasnike koji u Aljmaš dolaze Dunavom. Za njihov siguran dolazak angažirana su dva plovila, dok će se sigurnost događanja dodatno nadzirati i bespilotnim sustavima.
Hodočasnicima koji dolaze pješice ili biciklom na raspolaganju je nova sigurna staza.
Župnik Tomislav Ćurić poručio je kako se u Aljmašu i ove godine raduju dolasku brojnih hodočasnika te zahvalio svim volonterima i suradnicima koji sudjeluju u organizaciji.
Organizatori pozivaju sve koji će se uputiti prema Aljmašu da budu oprezni, strpljivi i da poštuju upute nadležnih službi kako bi proslava Velike Gospe protekla sigurno i dostojanstveno.
Za tisuće vjernika koji će 15. kolovoza doći u Aljmaš, međutim, riječ je o mnogo više od jednog dana u kalendaru. Velika Gospa ovdje je nastavak višestoljetne tradicije, ali i priče o kipu koji je stigao rijekom, preživio ratno razaranje, s prognanim narodom napustio svoj dom i nakon rata mu se ponovno vratio.
Zato Gospa od Utočišta za mnoge hodočasnike ostaje upravo ono što joj i ime govori - mjesto utočišta, molitve i nade.