Klimatske promjene više nisu apstraktan pojam o kome slušamo na znanstvenim konferencijama, one su tu, u našoj svakodnevici. Ljetna nevremena, poplave, suše, toplinski valovi i šumski požari događaju se sve češće, a njihova razorna snaga često nas zatekne nespremne. Gotovo svakodnevno Državni hidrometeorološki zavod izdaje upozorenja na opasne vremenske pojave, a ponekad se na ekranima pojavi i oznaka koja kod mnogih izaziva neugodu. Riječ je o crvenom meteoalarmu. Što on znači, kako ga tumačiti i na koji način se trebamo ponašati kada se oglasi? O tim, ali i drugim pitanjima razgovarali smo sa Stjepanom Draganićem, voditeljem Službe Civilne zaštite Vukovar, koji iz prve ruke svjedoči posljedicama elementarnih nepogoda i koordinira sustav pomoći građanima.
Što je meteoalarm i koja je njegova svrha?
- Meteoalarm je internetski portal razvijen kao zajednička platforma svih europskih meteoroloških službi. Aktiviran je 2007. godine, a Hrvatska se uključila dvije godine kasnije, 2009. Zašto je to važno? Zato što vremenske nepogode ne poznaju granice. Olujni oblak, koji danas pogađa Mađarsku ili Srbiju, za nekoliko sati može biti nad Vukovarom ili Osijekom. Sustav omogućava pravodobnu razmjenu podataka i upozorenja među državama, a javnosti nudi jednostavne i lako razumljive informacije. Drugim riječima, svrha meteoalarma nije zastrašivanje, nego pravodobno obavještavanje kako bi se građani mogli pripremiti. Ako znamo da prijeti jako nevrijeme, možemo odgoditi put, osigurati stvari u dvorištu, skloniti se na vrijeme, a to može značiti razliku između manjih neugodnosti i velike tragedije.
Tanka je granica
Koje boje meteoalarma postoje i što svaka znači?
- Sustav koristi tri razine upozorenja, žutu, narančastu i crvenu. Žuta znači da bi vrijeme moglo biti opasno, ali u pravilu ne uzrokuje veće poremećaje u svakodnevnom životu. Narančasta označava opasno vrijeme poput olujnih udara vjetra, obilne oborine ili jake grmljavinske oluje koji već mogu uzrokovati ozbiljnije štete i ugroziti sigurnost. Crvena razina je najviša i ona znači da prijete ekstremne i po život opasne pojave, poput vrlo jakih nevremena, poplava, tuče velikih razmjera ili toplinskih valova koji ugrožavaju zdravlje ljudi. Problem je što se granica između narančaste i crvene ponekad prijeđe vrlo brzo. Crveni meteoalarm nije upozorenje koje smijemo olako shvatiti. Prognoze se mogu i promijeniti, ali bolje je biti spreman nego zatečen. Nedavni primjer iz Splita pokazuje koliko to može biti opasno. Prognoza je bila narančasta, a u svega petnaestak minuta nevrijeme je prešlo u crvenu kategoriju. Vjetar je rušio stabla, razbijao prozore, šteta je bila velika, a sustav jednostavno nije stigao ažurirati upozorenje. Zato uvijek naglašavamo i narančasto upozorenje treba shvatiti ozbiljno.
Kada govorimo o crvenom meteoalarmu, kolika je stvarna opasnost?
- Crveni alarm se ne uključuje olako, on znači da je riječ o događaju koji realno može ugroziti ljudske živote i izazvati goleme štete. I nije riječ samo o olujama. Crveni meteoalarm može biti uključen zbog visokih temperatura koje prijete starijim osobama, kroničnim bolesnicima i djeci, zbog opasnosti od šumskih i poljoprivrednih požara, klizišta, poplava ili bujičnih poplava. Drugim riječima, crvena oznaka znači da se trebamo ponašati kao da prijeti izravna opasnost. To je trenutak kada se odgađa odlazak na put, kada se ne organiziraju događaji na otvorenom, kada roditelji ne šalju djecu na igralište nego ostaju u zatvorenom prostoru.
Tko odlučuje o uključivanju crvenog alarma?
- Jedini ovlašteni je Državni hidrometeorološki zavod. On prati meteorološke parametre, izrađuje prognoze i odlučuje o razini upozorenja. Na temelju njihovih podataka Ravnateljstvo Civilne zaštite i lokalne službe aktiviraju svoje protokole, točnije, obavještavaju se jedinice lokalne samouprave, operativne snage, a građani dobivaju upute kako postupati.
Ozbiljno shvaćanje upozorenja
Možete li navesti primjere kada je crveni meteoalarm bio aktiviran u našoj županiji?
Nažalost, itekako možemo. U srpnju 2023. godine imali smo dva iznimno snažna nevremena, 19. i 21. srpnja. Pogođena su tri grada i 19 općina, a razaranja su bila ogromna. Tih dana prognoze su se u samo nekoliko sati penjale sa žute na narančastu pa na crvenu razinu. Rezultat? Šteta veća od 7,5 milijuna eura. Slično se dogodilo 1. srpnja 2024. u Bošnjacima i dijelu Županje. U manje od sat vremena nevrijeme je napravilo katastrofu. Čak 1.450 objekata je stradalo, a ukupna šteta iznosila je oko 5,5 milijuna eura. Za neke od nastradalih objekata, onih koji su bili neuvjetni za stanovanje i nije ih bilo moguće obnoviti na brzinu, Ravnateljstvo Civilne zaštite je postavilo stambene kontejnere, njih 64 na području županije. To su jasni primjeri da sustav ne upozorava bez razloga i da je svako upozorenje važno ozbiljno shvatiti. Sustav postoji, funkcionira i nadograđuje se sukladno stanju na terenu.
Kako u ljetnim mjesecima funkcionira Centar 112 u Vukovaru?
- Ljetni mjeseci donose poseban izazov. S jedne strane imamo nevremena koja su učestalija i snažnija, a s druge strane veći je broj turista. Iako Vukovarsko-srijemska županija nije klasična turistička destinacija poput Jadrana, dio stranih posjetitelja ipak prolazi kroz naše područje i treba im pomoć. Zato u sklopu kampanje Sigurna turistička sezona podižemo razinu pripravnosti.
Najčešći pozivi, koje primamo, odnose se na oluje, prekide u opskrbi strujom, pad stabala, oštećenja krovova, ali i na zdravstvene tegobe vezane uz toplinske valove. U takvim trenutcima Centar 112 je ključna karika, građanin nazove, a mi odmah usmjeravamo poziv prema hitnoj pomoći, vatrogascima, policiji ili HGSS-u.
Na kojim jezicima operateri komuniciraju?
- Osim hrvatskoga jezika operateri govore engleski, njemački, talijanski, češki i mađarski. Ako naiđemo na jezičnu barijeru, pozivatelja povezujemo s veleposlanstvima ili koristimo druge oblike pomoći. Bitno je da osoba u problemu dobije jasne upute i osjećaj sigurnosti.
Kako izgleda suradnja s drugim žurnim službama?
- Suradnja je odlična i to je naša velika prednost. Policija, vatrogasci, hitna pomoć, Hrvatska gorska služba spašavanja i Civilna zaštita rade kao jedan sustav. Svaka služba ima svoju zadaću, ali svi zajedno činimo lanac koji mora funkcionirati besprijekorno. Ako jedna karika zakaže, ugrožava se cijeli sustav. Za slučaj prekida električne energije imamo pripremljene rezerve, radijske veze, satelitsku i mobilnu komunikaciju. Dakle, i ako nestane struje ili interneta, sustav 112 nastavlja raditi. To je posebno važno kod velikih nevremena kada mreže često padaju.
Događaje odgoditi ili otkazati
Koje su ključne preporuke Civilne zaštite kada se aktivira crveni meteoalarm?
- Najvažnije je da se ljudi informiraju i da reagiraju smireno. Kod kuće treba zatvoriti prozore i vrata, spustiti rolete, osigurati predmete koje bi vjetar mogao odnijeti. Ne izlaziti van bez potrebe. Ako vas nevrijeme zatekne vani, ne sklanjati se pod drveće, rasvjetne stupove ili metalne konstrukcije, to su najopasnija mjesta zbog udara groma i pada grana. Ako ste u automobilu, smanjite brzinu, uključite svjetla i vozite oprezno. Ako nevrijeme postane prejako, zaustavite se na sigurnom mjestu, ali nikako u podvožnjacima, oni se mogu u nekoliko minuta napuniti vodom.
Kod događanja na otvorenom poruka je jasna, ako je prognoziran crveni meteoalarm, događaj treba odgoditi ili otkazati. Ništa nije važnije od sigurnosti ljudi. Imali smo primjer Vukovarske ade gdje se u vrijeme nevremena našlo nekoliko tisuća ljudi, to je situacija koja je mogla završiti tragično.
Što je SRUUK i kako funkcionira?
- SRUUK je Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama. Funkcionira putem mobilnih mreža, odnosno, kada se dogodi izvanredna situacija, građani dobivaju poruku na mobitel. To se događa samo kada je prijetnja ozbiljna, primjerice kod ekstremnog nevremena, poplava, požara ili onečišćenja zraka. Poruku ne može poslati bilo tko. Nadležna stručna služba (DHMZ, Hrvatske vode, Civilna zaštita) izrađuje upozorenje, a konačnu suglasnost daje Ravnateljstvo Civilne zaštite. Dakle, nema mjesta zlouporabi. Kad primite poruku, najvažnije je da ju pročitate i postupite prema uputama. Panika ne pomaže, poruke su napisane jasno i daju konkretne savjete, primjerice: “Ostanite u zatvorenom prostoru”, “Izbjegavajte vožnju” ili “Zatvorite prozore zbog onečišćenja zraka”.
Dugoročna priprema - odgovornost svih nas.
- Na duge staze važno je da svaka obitelj ima svoj mali krizni plan, gdje se sklanjaju, što nose sa sobom, koga zovu. U kućanstvu bi trebao postojati komplet prve pomoći, osnovne zalihe hrane i vode, radio na baterije, lijekovi za kronične bolesnike. Lokalne zajednice trebaju ulagati u sustave zaštite i prevencije. Klimatske promjene su realnost, a i geopolitička situacija u svijetu nas podsjeća koliko je važno biti spreman. Prevencija i odgovorno ponašanje mogu značajno smanjiti posljedice. Klimatske promjene su činjenica i moramo se pripremiti na sve češće i sve jače ekstreme. Prevencija i odgovorno ponašanje jedini su način da posljedice budu što manje.