U listopadu i studenome, kada se u Vukovarsko-srijemskoj županiji obilježavaju Dani Matice hrvatske i Vukovar, grad bogate povijesti i trajnog kulturnog pamćenja živi u znaku knjige, znanja i hrvatske riječi. Upravo o toj povezanosti kulturnog identiteta, tradicije i izdavaštva razgovarali smo s Lidijom Miletić, predsjednicom Ogranka Matice hrvatske u Vukovaru, u povodu obilježavanja ovogodišnjih Dana Matice hrvatske u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Čuvarica nacionalnog identiteta
- Matica hrvatska utemeljena je davne 1842. godine, što samo po sebi dovoljno govori o njezinoj važnosti i ulozi koju je imala i ima u očuvanju kulturnog identiteta našeg naroda - istaknula je Miletić, podsjećajući kako je prvi predsjednik Matice hrvatske bio grof Janko Drašković, a kasnije su je vodili istaknuti velikani poput Ivana Mažuranića, Gustava Krkleca, preko Ljudevita Jonkea, do Mire Gavrana i danas Damira Zorića.
- Povijest Matice zapravo je povijest hrvatske kulture - kaže Miletić. Matica hrvatska danas ima više od 160 ogranaka diljem svijeta, od kojih se više od stotinu nalazi u Hrvatskoj, a ostali djeluju među hrvatskim zajednicama u inozemstvu, od Pariza i Berlina do Bruxellesa, preko Sjedinjenih Američkih Država, i Canade do Bosne i Hercegovine i Srbije.
- Ta širina djelovanja pokazuje koliko je Matica duboko ukorijenjena u hrvatskom biću - dodaje Miletić, naglašavajući kako se na ogranke često gleda kao na svojevrsne pritoke središnjice, no, kako kaže, upravo oni su njezina stvarna snaga, jer unose život i dinamiku u svaku lokalnu zajednicu.
Kultura u pokretu
U Vukovaru se Dani Matice hrvatske obilježavaju kontinuirano od 2005. godine, kroz niz kulturnih i edukativnih sadržaja. Miletić objašnjava kako svake godine programe nastoje oblikovati tako da budu zanimljivi svim generacijama.
- Predstavljamo nova izdanja, među kojima je i naš ponos, Vukovarski zbornik, koji ove godine izlazi u 20. broju. Tu su i projekti poput „Zavičajnog kviza znanja” za osnovnoškolce te akcija „Matičina knjiga na vašim vratima”, kojom darujemo sugrađane i približavamo im našu izdavačku djelatnost - navodi Miletić. Ove godine vukovarski ogranak Matice hrvatske svoje je programe posvetio 1.100. obljetnici Hrvatskog kraljevstva.
- Pripremili smo i edukativno-društvenu igru kojom učenicima želimo na zanimljiv način približiti razdoblje hrvatskih kraljeva, vrijeme kada su postavljeni temelji naše državnosti - kazala je Miletić, pojašnjavajući kako na taj način žele potaknuti mlade da uče o prošlosti, ali i da prepoznaju vrijednost kulturne baštine u suvremenom životu.
Bogata tradicija i veliko srce
Ogranak Matice hrvatske u Vukovaru ponovno je aktiviran od 2003. godine, a otada je izdao više od 60 knjiga, predstavio preko 140 naslova, organizirao 40 koncerata, 40 predavanja te 15 izložbi.
- Ponosni smo na sve što smo postigli, iako su uvjeti često bili skromni - istaknula je Miletić, dodajući kako trenutni prostor u kojemu djeluju dijele s drugima, što kako navodi, pomalo otežava rad, ali ih to ne obeshrabruje.
- Mi nastojimo izaći među ljude, jer kultura ne smije biti zatvorena između četiri zida – kaže.
U predsjedništvu Ogranka djeluju istaknuti Vukovarci, među kojima su profesori, znanstvenici, književnici i kulturni djelatnici.
- Svi oni, svaki u svom području, pridonose tome da Matica ostane živa i prepoznatljiva - naglašava Miletić, naglašavajući kako kultura nije proizvod koji se prodaje, već je ona, slikovito rečeno, boja koja oboji naš svakodnevni život, koja čini da grad bude lijep i ugodan za život.
Mladi kao budućnost Matice
Posebno važno u radu vukovarskog Ogranka Matice hrvatske jest njegovo povezivanje s mladima. Većina članova predsjedništva aktivno radi s mladim generacijama, što dodatno osnažuje obrazovne i kulturne projekte te potiče uključivanje učenika i studenata u različite aktivnosti ustanove.
- Kroz programe poput kviza znanja, dramske skupine ‘Sunčani grad’ Gimnazije Vukovar ili glazbenih nastupa učenika, nastojimo im približiti ono što Matica predstavlja, a to je, ljubav prema knjizi, jeziku i tradiciji - kaže Miletić, te dodaje kako broj članova stalno raste.
- Veseli nas što se mladi sve više uključuju. Knjiga možda nije danas u središtu interesa kao nekad, ali ona je temelj svega - poručila je.
Čuvanje glazbene i književne baštine
- Naš „Vukovarski zbornik” obuhvatio je do sada više od 7.300 stranica teksta, s 580 radova i više od 600 autora. To je ogroman doprinos kulturnoj i znanstvenoj dokumentaciji o Vukovaru i njegovu životu - s ponosom kaže Miletić. Posebno ističe i važnost donošenja Zakona o hrvatskom jeziku, u čijem je stvaranju Matica hrvatska imala ključnu ulogu.
- Naša Matica bila je inicijator donošenja tog zakona. Ponosna sam što smo i mi iz Vukovara sudjelovali u aktivnostima kojima smo poticali njegovo razumijevanje i primjenu – navodi. Za sljedeće razdoblje planiraju i veliki izdavački projekt, izdavanje monografije „Život među žicama tambure”, posvećenu tamburaškom pedagogu Dragutinu Hruzi.
- Knjiga će sadržavati stotinjak notnih zapisa i vjerujem da će postati važan priručnik za glazbenike diljem Hrvatske - najavljuje Miletić. Najavila je i kako će nastaviti suradnju s drugim ograncima kroz program „Ogranak u gostima”, jer kako je navela, gdje god Vukovar dođe, uvijek bude lijepo primljen, jer je kultura most koji spaja ljude i gradove. Rad Ogranka Matice hrvatske u Vukovaru svjedoči da se kulturna baština ne čuva samo u knjigama i arhivima, nego i u srcima onih koji vjeruju u snagu riječi, znanja i zajedništva. Zahvaljujući entuzijazmu svojih članova i predanosti Lidije Miletić, Matica hrvatska u Vukovaru ostaje svijetla točka kulturnog života istoka Hrvatske, poveznica prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.