Djeca i mladi u Hrvatskoj provode i do osam sati dnevno pred ekranima, pokazuje istraživanje EU Kids Online 2025 predstavljeno u Zagrebu. Stručnjaci upozoravaju da zabrane nisu rješenje, već je ključ u jačanju digitalne i medijske pismenosti, prenosi Hina.
Naglašavaju kako odgovornost snose i škole i roditelji, ali i mediji, dok je problem u preopterećenosti obrazovnog sustava i nedovoljnoj edukaciji odraslih. Istraživanje također pokazuje porast elektroničkog nasilja te sve češću izloženost djece neprimjerenim sadržajima.
Zaključak je jasan – umjesto zabrana, potrebno je više edukacije i aktivno uključivanje roditelja, poručeno je.
Lana Ciboci Perša sa sveučilišta Algebra Bernays i Učiteljskog fakulteta, jedna od autorica istraživanja, upozorava da se odgovornost ne može prebaciti samo na škole te da se s roditeljima treba raditi barem jednako kao s djecom.
- Naime, "novi" roditelji velikim su dijelom milenijalci, prva generacija koja je odrasla uz internet. Upravo zato su i sami često i teži "ovisnici" od svoje djece, što otežava njihovu ulogu u postavljanju granica i razumijevanju digitalnog svijeta. Starije generacije roditelja, pak, često su nezainteresirane ili nesigurne jer smatraju da djeca o tehnologiji znaju više od njih – naglasila je dodajući kako bi veću ulogu u edukaciji javnosti o društvenim mrežama trebali imati i mediji, posebice javni servisi.
-Podsjećam da postoji niz kvalitetnih dokumentarnih filmova i edukativnih sadržaja o digitalnim platformama i algoritmima, no smatram da se takvi programi premalo prikazuju u javnom prostoru. Žao mi je truda zadnjih godinu-dvije koje smo uložili u priču o zabranama, da smo ga uložili u konkretnije stvari poput edukacije, bili bismo korak ispred -rekla je Ciboci Perša.
Istraživanje EU Kids Online 2025, provedeno u 37 osnovnih škola na više od 1.100 učenika u dobi od 10 do 16 godina, pokazalo je niz zabrinjavajućih trendova - djeca provode između pet i pol i osam sati dnevno pred ekranima, a svako drugo dijete zabrinuto je zbog vremena koje provodi online. Oko 15 posto djece doživjelo je elektroničko nasilje, gotovo dvostruko više nego 2017., a zlostavljači su najčešće prijatelji ili školski kolege. Djeca su sve češće izložena i seksualno eksplicitnim porukama, dok su u Hrvatskoj iznad europskog prosjeka u korištenju umjetne inteligencije i alata za stvaranje deepfake sadržaja.