Sudski vještaci na Županijskom sudu u Osijeku govorili su o ozljedama pronađenih dijelova tijela i tragovima na mjestu događaja. Zbog nepotpunih posmrtnih ostataka nije moguće utvrditi uzrok smrti, a psihijatrijski vještak ocijenio je da je optuženi u vrijeme događaja mogao biti smanjeno, ali ne bitno smanjeno ubrojiv.
DNK analizom potvrđeno je da dijelovi tijela pronađeni u septičkoj jami obiteljske kuće u Tenji pripadaju Maji Cvitanović Reder, čije je ubojstvo predmet sudskog postupka protiv njezina supruga Roberta Redera. Potvrdu je na raspravi u petak, 9. listopada, na Županijskom sudu u Osijeku iznijela Elizabeta Matuzalem, vještakinja koja je obavila obdukciju pronađenih ostataka u Kliničkom bolničkom centru Osijek.
Prema navodima Jutarnjeg lista, Maja Cvitanović Reder ubijena je neutvrđenog dana između kolovoza i rujna 2025. godine. Njezin suprug, kojemu se sudi za ubojstvo, odnosno femicid, prethodno je prijavio njezin nestanak i sudjelovao u potrazi za njom. Istraga je poslije usmjerena prema njemu, a važan trag bili su dijelovi tijela pronađeni u septičkoj jami u dvorištu obiteljske kuće.
Tužiteljstvo smatra da je zločinu prethodila najava žrtve da će napustiti supruga, koji se nekoliko mjeseci ranije vratio s izdržavanja zatvorske kazne. Riječ je o okolnostima koje se razmatraju u sudskom postupku, a optužbe protiv Redera tek trebaju biti dokazane.
Vještačenje utvrdilo rezne ozljede i moguće obrambene rane
Vještakinja Elizabeta Matuzalem pojasnila je da su na obdukciju zaprimljeni lijevo i desno stopalo, dva prsta te fragmenti kože. Ostaci su bili saponificirani i promijenjeni uslijed truljenja, što, prema njezinoj procjeni, upućuje na to da su se približno 30 dana nalazili u vlažnom okruženju.
Na pronađenim dijelovima tijela utvrđene su ozljede i tragovi rezanja naneseni oštrim predmetom, najvjerojatnije nožem. Nalazi upućuju na to da je tijelo raskomadano nakon smrti. Zbog nepotpunosti posmrtnih ostataka nije bilo moguće utvrditi uzrok smrti.
Dodatna analiza ozljeda na koži šake pokazala je da su one mogle nastati dok se osoba branila hvatanjem za oštricu noža. DNK analizom potvrđeno je da ostaci pripadaju Maji Cvitanović Reder, dok je ispitivanjem rubova rana na dlanu utvrđeno da su ozljede vjerojatno nastale dok je još bila živa.
O nalazima je govorio i sudskomedicinski vještak doc. dr. Boris Dumenčić. Objasnio je da za raskomadavanje tijela nije nužno potrebna posebna fizička snaga ni prethodna osposobljenost.
Vještak se osvrnuo i na kapljice krvi pronađene na stropu dnevnog boravka. Prema njegovu objašnjenju, takvi tragovi mogu nastati zamahivanjem sredstvom kojim je nanesena ozljeda ili pokretima krvavih ruku žrtve. S obzirom na visinu stropa od približno 260 centimetara, ocijenio je da kapljice ondje nisu mogle dospjeti izravno s tijela žrtve.
Na koži dlana pronađene šake utvrđeno je pet ubodnih rana, nastalih ubadanjem ili povlačenjem oštrice noža.
Dumenčić nije mogao odrediti uzrok smrti niti zaključiti kojim je sredstvom ubojstvo počinjeno jer za takve procjene nisu bili dostupni odgovarajući dijelovi tijela. Zbog istih ograničenja nije mogao dati konkretan odgovor na pitanje obrane zašto u prostoriji za koju se pretpostavlja da je mjesto ubojstva nema više tragova krvi.
Pojasnio je da izostanak vidljivih tragova krvi na podu sam po sebi ne isključuje mogućnost da se ondje dogodio zločin. Kao moguća objašnjenja naveo je čišćenje površine dezinfekcijskim sredstvom ili krvarenje koje je bilo ograničeno jer se odvijalo unutar tijela. Iz pronađenih kapljica krvi nije bilo moguće izdvojiti uzorak za DNK analizu.
Psihijatrijski vještak: Smanjena, ali ne bitno smanjena ubrojivost
Na raspravi je svjedočio i psihijatrijski vještak prof. prim. dr. sc. Ivan Požgain, koji je iznio procjenu psihičkog stanja optuženoga i okolnosti njegova života relevantne za vještačenje.
Prema njegovu iskazu, Robert Reder počeo je konzumirati kokain i heroin u dobi od 27 godina te se zbog toga liječio. Vještak je naveo i da je Reder bio branitelj, da je ranjen na bojištu te da ima posttraumatski stresni poremećaj. Prema njegovim riječima, optuženi je više puta osuđivan za različita kaznena djela i ukupno je proveo 14 godina u zatvoru.
Požgain je Redera opisao kao impulzivnu i agresivnu osobu, sklonu fizičkim sukobima, uz dublji poremećaj ličnosti disocijalnog tipa i slabije izraženu empatiju. Naveo je i da optuženi negira ubojstvo te da, prema njegovoj procjeni, postoji sklonost ponavljanju kaznenih djela unatoč ranijim zatvorskim kaznama.
Vještak je zaključio da je optuženi, ako mu se dokaže počinjenje kaznenog djela, u vrijeme događaja mogao razumjeti značenje svojih postupaka, ali da je njegova ubrojivost mogla biti smanjena, ne i bitno smanjena. Takva procjena odnosi se na psihijatrijsko vještačenje, a ne na odluku o tome je li optuženi počinio kazneno djelo.
Požgain je govorio i o odnosu supružnika. Naveo je da je Reder suprugu opisivao kao osobu s naglim promjenama raspoloženja te da je njezino ponašanje, prema njegovoj procjeni, hipotetski moglo djelovati kao okidač za njegovu reakciju. Riječ je o vještakovoj procjeni mogućih okolnosti, a ne o utvrđenju da je ponašanje žrtve uzrokovalo zločin.
Tijekom rasprave Reder je rekao da se nakon ratnog iskustva posvetio uzgoju pasa i odlascima na izložbe, što je opisao kao način nošenja s traumama i izbjegavanja sukoba. Na njegovo pitanje o tome je li takav način života mogao utjecati na njegovo stanje, Požgain je odgovorio da je moguće da su se posljednjih godina simptomi PTSP-a na taj način držali pod kontrolom.
Suđenje se nastavlja razmatranjem dokaza i vještačenja koji trebaju pomoći sudu u utvrđivanju okolnosti smrti Maje Cvitanović Reder i kaznene odgovornosti optuženoga. Budući da zbog nepotpunih posmrtnih ostataka nije moguće utvrditi uzrok smrti, pojedini važni zaključci o događaju ostaju ograničeni dostupnim forenzičkim nalazima.