U rodnoj kući nobelovca Lavoslava Ružičke u Vukovaru otvoren je dvodnevni međunarodni znanstveni skup „Transformacije lokalnih zajednica u 21. stoljeću”, koji okuplja znanstvenike i stručnjake iz različitih područja kako bi raspravili o promjenama koje oblikuju život u gradovima, selima i drugim lokalnim sredinama. U središtu skupa, koji se održava 9. i 10. listopada, pitanja su demografskih kretanja, migracija, društvenih odnosa, kvalitete života i dostupnosti zdravstvene skrbi.
Skup se održava u sklopu projekta „Transformacije lokalnih zajednica u Republici Hrvatskoj. Globalni izazovi i razvojni potencijali”, poznatog pod akronimom LozaRH, koji vodi Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. Projekt istražuje kako se globalni procesi i krize odražavaju na svakodnevicu stanovnika te na koji se način mijenjaju osjećaj pripadnosti, društvena povezanost i spremnost ljudi da ostanu živjeti u svojoj sredini.
Skup suorganiziraju Institut Ivo Pilar, Filozofski fakultet u Osijeku, Zavod za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Đakovu te Institut za sociologiju Sveučilišta u Zieloni Góri u Poljskoj. Sudionike su na otvorenju pozdravili Tomislav Ćorić, pročelnik Službe za opću upravu Vukovarsko-srijemske županije, u ime župana Ivana Bosančića, te Borko Jurčević, voditelj Odsjeka za obrazovanje, sport, branitelje i mlade u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti Grada Vukovara, u ime gradonačelnika Marijana Pavličeka. Skup je otvorio prof. dr. sc. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta Ivo Pilar.
Prof. dr. sc. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar
Od globalnih procesa do svakodnevice u Vukovaru i Slavoniji
Predsjednik programskog i organizacijskog odbora skupa dr. sc. Mateo Žanić, viši znanstveni suradnik Instituta Ivo Pilar i voditelj projekta LozaRH, ističe kako je cilj znanstvenih rasprava bolje razumjeti što se događa u lokalnim zajednicama i zašto se one mijenjaju.
- Globalne promjene snažno utječu na lokalne zajednice. Iako se sociologija posljednjih desetljeća često bavila globalnim procesima, njihove posljedice vrlo konkretno osjećamo upravo u lokalnim sredinama - ističe Žanić.
Pandemija koronavirusa, migracijske krize i rat u Ukrajini primjeri su događaja koji su pokazali koliko su lokalne sredine povezane s procesima izvan vlastitih granica. Posljedice se ne zadržavaju na političkoj ili gospodarskoj razini, nego utječu i na svakodnevne navike, osjećaj sigurnosti, međuljudske odnose i odluke o budućnosti.
Za Vukovar i širu istočnu Hrvatsku među najvažnijim izazovima ostaju demografske promjene, starenje stanovništva i smanjivanje broja stanovnika, osobito u ruralnim naseljima. Žanić upozorava da se posljedice tih procesa ne mogu mjeriti samo statistikom.
- U mnogim selima imate velik broj praznih kuća jer su ljudi jednostavno otišli. Velik je broj starijih stanovnika, a susjedstva više nisu onako živahna kakva su nekada bila. Društveni odnosi mijenjaju se u skladu s demografskim procesima - upozorava.
Projekt LozaRH zato ne promatra lokalne zajednice samo kroz broj stanovnika ili gospodarske pokazatelje. Istraživače zanima kako ljudi doživljavaju mjesto u kojem žive, koliko su s njim povezani, kako procjenjuju kvalitetu života i vide li u svojoj sredini budućnost.
Jedan dio istraživanja obuhvatio je Tovarnik i Korčulu, dvije sredine s različitim geografskim, društvenim i gospodarskim obilježjima. U Tovarniku se, među ostalim, razmatraju prednosti i ograničenja života u pograničnom području, dok se na Korčuli promatraju i pozitivne i negativne posljedice turizma, uključujući sezonske promjene u ritmu društvenog života.
Takve usporedbe pomažu razumjeti zašto se naizgled slični problemi u različitim sredinama manifestiraju na drukčije načine te zašto razvojne mjere ne mogu biti jednake za svaku lokalnu zajednicu.
Dr. sc. Mateo Žanić, viši znanstveni suradnik Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Područnog centra Vukovar, voditelj projekta „Transformacije lokalnih zajednica u Republici Hrvatskoj: Globalni izazovi i razvojni potencijali” te predsjednik programskog i organizacijskog odbora skupa
Mladi, selo i kvaliteta života
Važan dio rasprave odnosi se na položaj mladih i uvjete koji utječu na njihovu odluku da ostanu u Hrvatskoj, odnosno u svojoj lokalnoj sredini. Žanić izdvaja rezultate istraživanja među srednjoškolcima koji pokazuju da zadovoljstvo životom u Slavoniji može biti visoko, ali da to samo po sebi ne jamči kako će mladi ondje željeti graditi svoju budućnost.
- Kada smo istraživali srednjoškolce, njihovo zadovoljstvo životom bilo je iznimno visoko, možda i više nego što smo očekivali. Međutim, dobar dio njih, čak i dvije trećine, istodobno je odgovarao da bi budućnost volio provesti negdje drugdje - kaže Žanić.
U toj se razlici između zadovoljstva sadašnjim životom i očekivanja od budućnosti, smatra, nalazi dio problema s kojima se suočavaju Slavonija i druge sredine iz kojih stanovništvo odlazi. Među važnim čimbenicima ističe nedostatak radnih mjesta i potrebu za snažnijim gospodarskim razvojem.
Slična se pitanja otvaraju i kada je riječ o životu na selu. Iako se ruralne sredine često povezuju s mirom, prostorom i kvalitetnijim životnim okruženjem, Žanić upozorava da takva slika ne odražava uvijek stvarne uvjete života.
Prema njegovu tumačenju, u Hrvatskoj su stanovnici gradova u pravilu zadovoljniji kvalitetom života od stanovnika sela, što upućuje na dugotrajne razvojne razlike. Dostupnost usluga, mogućnosti zapošljavanja i prometna povezanost utječu na to mogu li ruralne sredine zadržati stanovništvo i ponuditi perspektivu mladima.
- Kada gledamo stvarnu sliku, mladi i dalje odlaze sa sela. Ono što im je potrebno ondje često ne mogu ostvariti - upozorava Žanić.
Znanstvena istraživanja pritom mogu pomoći u prepoznavanju problema i razumijevanju potreba stanovništva, ali ne mogu zamijeniti odluke i djelovanje institucija. Žanić ističe da znanstvenici mogu upozoriti na izazove i ponuditi utemeljene nalaze, dok provedba rješenja ovisi i o lokalnim vlastima, javnim politikama i gospodarskim mogućnostima.
Izv. prof. dr. sc. Ivan Miškulin, predsjednik Katedre za javno zdravstvo Medicinskog fakulteta Osijek Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Javno zdravstvo kao dio održive zajednice
Pitanje kvalitete života ne može se odvojiti od zdravlja stanovništva, zbog čega je javno zdravstvo jedna od tema skupa. O toj povezanosti govori izv. prof. dr. sc. Ivan Miškulin, predsjednik Katedre za javno zdravstvo Medicinskog fakulteta Osijek Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
- Moj dio izlaganja obuhvatit će transformaciju lokalnih zajednica iz perspektive zdravstvenih pitanja, što je i fokus javnog zdravstva. Ono se bavi zdravljem zajednice i načinom na koji se promatraju zdravstveno stanje i zdravstveni ishodi stanovništva - objašnjava Miškulin.
U središtu njegova rada nalazi se i nasljeđe Andrije Štampara, jednog od najvažnijih utemeljitelja javnog zdravstva u Hrvatskoj. Štamparova načela, oblikovana početkom 20. stoljeća, naglašavala su važnost prevencije, zdravstvenog prosvjećivanja i povezivanja zdravstvene službe sa zajednicom. Njihova je aktualnost posebno vidljiva u vremenu kada na zdravlje utječu starenje stanovništva, promjene načina života i različite društvene nejednakosti.
Miškulin smatra da se tim načelima vrijedi ponovno posvetiti i preispitati kako ih primijeniti u suvremenim okolnostima. Pritom posebno ističe potrebu da se zdravstvena služba približi ljudima, a liječnički rad ne ograniči samo na ordinaciju i liječenje već razvijenih bolesti.
- Vrlo često zaboravljamo koliko je Štampar postavio prije gotovo stotinu godina, a njegova su načela i danas aktualna. Želimo im se ponovno vratiti, preispitati ih i približiti današnjem vremenu. Posebno je važno približiti liječnika i zdravstvenu službu stanovništvu - kaže Miškulin.
U tom je kontekstu važna i edukacija budućih liječnika. U radu koji predstavlja razmatra se pristup prema kojem je ljudsko naselje jedno od glavnih područja djelovanja liječnika, a ne samo laboratorij ili ordinacija. Upoznavanje studenata medicine sa socijalnim odrednicama zdravlja kroz lokalne uvjete, obiteljsku medicinu i patronažnu skrb može pomoći u boljem razumijevanju potreba stanovništva.
Takav pristup otvara prostor za suradnju zdravstvenog sustava, lokalne samouprave i civilnog društva, osobito u područjima u kojima starenje i depopulacija stvaraju dodatne izazove za dostupnost skrbi. Među temama koje zahtijevaju snažniji preventivni pristup nalaze se kronične nezarazne bolesti, zdravstvena pismenost i prilagodba zdravstvenih usluga promjenama u zajednici.
- Promjene su velike i zdravlje stanovništva kontinuirano se poboljšava, ali problemi suvremenog društva i modernog načina života utječu na preventivni dio zdravstvene skrbi, koji bi trebao biti snažniji unutar zajednice - upozorava Miškulin.
Međunarodni znanstveni skup u Vukovaru tako povezuje sociološku, demografsku i zdravstvenu perspektivu u raspravi o budućnosti lokalnih sredina. Njegova je polazna pretpostavka da se promjene ne mogu razumjeti izdvojeno od ljudi koji ih proživljavaju, njihovih svakodnevnih odnosa i mogućnosti koje im zajednica pruža.
Znanstveni nalazi mogu pomoći da se ti procesi jasnije sagledaju, ali i otvoriti pitanja na koja lokalne i nacionalne politike tek trebaju odgovoriti: kako stvoriti uvjete za ostanak mladih, smanjiti razvojne razlike između grada i sela te osigurati da zdravstvena i druga javna infrastruktura prati potrebe stanovništva.