Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju 2026. godine mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok se na tromjesečnoj razini očekuje rast od 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke.
Prema navodima iz Biltena HNB-a, visokofrekventni pokazatelji gospodarske aktivnosti, među kojima se ističu industrijska proizvodnja i promet u trgovini na malo, upućuju na usporavanje rasta nakon stagnacije zabilježene u prvom tromjesečju.
Industrijska proizvodnja i trgovina pod pritiskom
HNB je svoju raniju procjenu rasta revidirao naniže, s očekivanih 0,7 posto na tromjesečnoj i 2,4 posto na godišnjoj razini, ponajprije zbog nepovoljnih pokazatelja za svibanj. Pad industrijske proizvodnje u tom se mjesecu dodatno produbio, pa je u prva dva mjeseca drugog tromjesečja njezin obujam bio 2,5 posto manji nego u prosjeku prvog tromjesečja. Najviše je smanjena proizvodnja energije, kapitalnih proizvoda te netrajnih dobara široke potrošnje.
Istodobno je u svibnju nastavljen pad prometa u trgovini na malo, koji je na mjesečnoj razini iznosio dva posto. U travnju i svibnju realni promet bio je 0,8 posto niži nego u prethodnom tromjesečju.
Iz HNB-a navode kako su na potrošnju mogli utjecati rast cijena energenata i smanjeno povjerenje potrošača.
Turizam bilježi slabije rezultate
Osim industrije i trgovine, pogoršani su i fizički pokazatelji turističke aktivnosti. U drugom tromjesečju broj dolazaka i noćenja bio je oko jedan posto manji nego u istom razdoblju prošle godine.
Unatoč tome, krajem tromjesečja zabilježen je oporavak potrošačkog i poslovnog optimizma, koji su i dalje iznad dugoročnog prosjeka.
Obujam građevinskih radova u travnju je stagnirao u odnosu na ožujak, ali je zbog ranijeg rasta u ožujku bio jedan posto veći nego u prosjeku prvog tromjesečja.
Zaposlenost i plaće i dalje rastu
Na tržištu rada nastavljen je pozitivan trend. Zaposlenost je u drugom tromjesečju blago porasla, a u travnju i svibnju bila je 0,4 posto viša nego početkom godine. Na godišnjoj razini rast zaposlenosti u svibnju iznosio je 0,9 posto.
Nezaposlenost se na tromjesečnoj razini nastavila smanjivati, pa je u travnju i svibnju bila 4,5 posto niža nego u siječnju i veljači. Istodobno su nastavile rasti plaće. Prosječna nominalna bruto plaća u svibnju porasla je 1,3 posto na mjesečnoj razini, dok je godišnji rast dosegnuo 9,1 posto. Realna bruto plaća povećala se 3,7 posto na godišnjoj razini.
Inflacija usporila, ali rizici ostaju
Inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena u lipnju je, prema prvoj procjeni, iznosila 4,2 posto, nakon 4,9 posto u svibnju. U HNB-u ističu da je usporavanje inflacije povezano ponajprije s nižim cijenama energije na svjetskom tržištu. No, upozoravaju kako bi ponovno povećanje napetosti na Bliskom istoku moglo utjecati na rast cijena energenata, a time i na inflacijska očekivanja.
Snažan rast kredita poduzećima
Podaci HNB-a pokazuju i nastavak rasta kreditne aktivnosti. Krediti poduzećima u svibnju su povećani za 444 milijuna eura, odnosno 2,4 posto, pri čemu je posebno izražen bio rast kredita za obrtna sredstva.
Rast kredita stanovništvu također se nastavio, iako nešto sporijom dinamikom. Stambeni krediti nastavili su rasti, dok je rast gotovinskih nenamjenskih kredita blago usporio.
HNB zaključuje kako će na daljnja gospodarska kretanja utjecati domaći pokazatelji aktivnosti, ali i međunarodni čimbenici, osobito razvoj situacije na energetskim tržištima.