Hrvatska je i tijekom 2025. godine zadržala pozitivan migracijski saldo, odnosno broj doseljenih i dalje je veći od broja odseljenih. Ipak, novi podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je taj trend oslabio zbog značajnog pada broja useljenika.
Tijekom prošle godine iz inozemstva se u Hrvatsku doselilo 56.665 osoba, dok ih se 37.485 odselilo. Pozitivan migracijski saldo iznosio je 19.180 osoba, što je osjetno manje nego godinu ranije, kada je razlika između doseljenih i odseljenih bila oko 31 tisuću.
Za pozitivan saldo i dalje su najzaslužniji strani državljani. Među doseljenima hrvatski državljani čine tek 29,7 posto, dok među odseljenima domaće stanovništvo čini oko 35 posto.
Najviše doseljenih stiglo je iz Njemačke (17 posto), Bosne i Hercegovine (11,1 posto) i Nepala (11,1 posto), dok je Njemačka i dalje najčešće odredište hrvatskih iseljenika. Među stranim državljanima najbrojniji su doseljenici iz Nepala, Bosne i Hercegovine, Filipina, Srbije i Ukrajine. Državni zavod za statistiku napominje da su u ukupan broj doseljenih uključene i raseljene osobe iz Ukrajine kojima je u Hrvatskoj odobrena privremena zaštita.
U vanjskim migracijama prevladavaju muškarci, koji čine više od dvije trećine doseljenih, a među iseljenima najviše je muškaraca u dobi od 20 do 39 godina.
Istodobno, unutar Hrvatske adresu je tijekom 2025. promijenilo 73.838 osoba, što je najveći broj unutarnjih selidbi od 2016. godine. Za razliku od vanjskih migracija, u unutarnjim selidbama prevladavaju žene, koje čine 54,3 posto osoba koje su promijenile mjesto stanovanja.
Najveći migracijski dobitnik, promatrajući zajedno unutarnje i vanjske migracije, bila je Zagrebačka županija, a slijede Istarska, Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija te Grad Zagreb.
S druge strane, među županijama koje bilježe negativan migracijski saldo nalaze se Sisačko-moslavačka, Brodsko-posavska, Koprivničko-križevačka i Virovitičko-podravska županija.
Kada se promatraju isključivo selidbe između hrvatskih županija, najviše stanovnika u druge dijelove Hrvatske odselilo se upravo iz Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije