Peto izdanje međunarodnog festivala kratkog filma i glazbe od 18. do 20. rujna donosi filmski natjecateljski program, hommage Vlatku Giliću, radionice, razgovore i koncert Neleta Karajlića
Vukovar će od 18. do 20. rujna ponovno postati mjesto susreta kratkog filma, glazbe, autora i publike. Peto izdanje Klein Film Festivala donosi međunarodni natjecateljski program, filmske projekcije izvan konkurencije, radionice, razgovore te glazbeni program, a posebna pozornost ove je godine posvećena stvaralaštvu Vlatka Gilića, jednog od najosebujnijih autora jugoslavenske i regionalne kinematografije.
Festival je od početka zamišljen nešto drugačije od klasične filmske smotre. U središtu nije samo projekcija filma, nego susret s idejom koja je iza njega, razgovor o viđenome i mogućnost da publika zaviri u različite dijelove filmskog stvaralaštva. Upravo je to, prema riječima organizatora i direktora festivala Ognjena Petkovića, jedna od temeljnih vrijednosti Kleina.
Petković podsjeća da je svaki od prethodnih festivalskih ciklusa donosio nove izazove. Prva godina bila je obilježena organizacijskim pitanjima i traženjem prostora i modela funkcioniranja, druga uspostavljanjem kontinuiteta, a s trećom je, kaže, postalo jasno da Klein nije tek jednokratni projekt.
- Shvatili smo da će festival ostati i da ovo nije nešto što radimo zbog materijalne koristi, nego zato da mladim ljudima ponudimo nešto što možda inače ne bi mogli vidjeti. Da im dovedemo autore i projekte koji im mogu otvoriti neki novi put - kaže Petković.
Ime festivala nosi priču o Vukovaru i umjetnosti
Iza imena Klein Film Festivala stoji jedna od važnih vukovarskih osobnosti - Hugo Klein, rođen u Vukovaru, kazališni pedagog i teoretičar te psihijatar. Upravo je njemu festival posvećen kao hommageu, a njegovo ime istodobno je postalo i temelj za poigravanje s idejom „malog“ filma.
Kako objašnjava Ognjen Petković, izbor nije bio slučajan. Hugo Klein bio je snažno povezan s kazalištem i umjetnošću, a njegovo djelovanje obuhvaćalo je područja psihijatrije, kazališne pedagogije i teorije režije. Među njegovim je djelima i knjiga „Osnovni problemi režije“, zbog čega je njegovo ime posebno zanimljivo festivalu koji u središte stavlja autore i njihov odnos prema filmskom jeziku.
No, ime Klein ima još jednu, simboličnu dimenziju. Njemačka riječ klein znači „mali“, pa naziv istodobno upućuje na kratku filmsku formu - filmove koji traju kratko, ali ne moraju imati male ideje.
U tome je zapravo sadržana i jedna od temeljnih ideja festivala. Kratki film ne mora značiti manji umjetnički zahvat. Naprotiv, ograničeno trajanje autoru može otvoriti prostor za eksperiment, sažimanje i snažan autorski iskaz. Nekoliko minuta može biti dovoljno da se ispriča cijela priča, postavi važno pitanje ili gledatelja ostavi s mišlju koja traje znatno dulje od samog filma.
Zato je „Klein“ istodobno ime čovjeka kojemu je festival posvećen i svojevrsna igra riječima koja dobro opisuje njegovu filmsku filozofiju - mali film po formatu, ali velike ideje po sadržaju.
Kratka forma, širok prostor za ideje
Klein je međunarodni festival kratkometražnog filma, a njegova posebnost je i u tome što u jednom natjecateljskom programu okuplja igrane, dokumentarne i animirane filmove. Organizatori pritom naglasak ne stavljaju na produkcijske budžete, nego na ideju, autorski pristup, sadržaj i poruku.
Upravo kratku formu Petković vidi kao prostor u kojem autor može biti posebno slobodan.
Kratkometražni film, objašnjava, često omogućuje eksperimentiranje i snažniji autorski izraz, bez potrebe za velikim produkcijskim resursima. U nekoliko minuta moguće je otvoriti pitanje, ponuditi drugačiji pogled ili ispričati priču koja gledatelja može zadržati dugo nakon završetka projekcije.
Takav pristup odgovara i festivalskoj ideji. Umjesto da publika tijekom jedne večeri dobije samo jednu filmsku priču, kratka forma omogućuje joj susret s većim brojem autora, estetika i tema.
- U sat ili sat i pol možete pogledati pet ili šest filmova. To je pet ili šest različitih ideja, pet ili šest različitih pogleda na svijet - ističe Petković.
Klein zato nije zamišljen samo za filmske profesionalce. Festival želi otvoriti prostor različitim interesima, od scenarista, redatelja i snimatelja do kostimografa i drugih filmskih profesija. Tomu su prilagođene i radionice koje profesionalci iz različitih područja filmske umjetnosti koriste za prijenos praktičnog iskustva.
Festival tako film ne tretira samo kao gotov proizvod koji se gleda, nego i kao proces o kojem se razgovara, uči i promišlja.
Vlatko Gilić - hommage autoru koji je pomicao granice
Posebno mjesto u ovogodišnjem programu zauzima hommage Vlatku Giliću. Njegovo stvaralaštvo bit će predstavljeno kroz filmove „Juda“, „Dan više“, „Moć“ i „Ljubav“, a izbor njegovih djela dodatno je dobio na težini nakon Gilićeve smrti u srpnju ove godine.
Za Ognjena Petkovića riječ je o autoru s kojim je bio osobno povezan.
- Vlatko Gilić bio je moj profesor tijekom doktorskih studija i jedan od meni najdražih ljudi. Bio je jedan od najpametnijih i najvećih umjetnika koje sam poznavao - rekao je Petković.
Gilić je iza sebe ostavio opus koji je desetljećima privlačio pozornost upravo zbog načina na koji je prelazio granice između dokumentarnog i igranog filma, stvarnog i metaforičkog. Njegovi filmovi često su govorili bez klasične naracije, oslanjajući se na sliku, zvuk, pokret i atmosferu.
Film „Ljubav“ iz 1972. godine jedan je od prepoznatljivih primjera takvog pristupa. Priča je svedena na susret žene i muškarca, a dijalog je gotovo potpuno izostavljen. Film se upravo zbog toga oslanja na sliku, geste, prostor i zvukove okruženja. Filmski centar Srbije ističe kako je Gilić u tom filmu namjerno relativizirao granicu između dokumentarne i fikcionalne strukture.
Petković u Gilićevu radu vidi trajnu vrijednost koja nadilazi vrijeme u kojem su filmovi nastali. Posebno ističe „In continuo“, film iz 1971., čija se tema nasilja i apsurda može promatrati i u kontekstu suvremenog svijeta.
Upravo zato ovogodišnji festivalski hommage nosi dodatnu težinu. Nije riječ samo o podsjećanju na velikog autora, nego i o ponovnom otvaranju pitanja koja njegovi filmovi postavljaju - o nasilju, čovjeku, ljubavi, strahu, odnosima i svijetu u kojem živimo.
Gilićeva djela pritom nisu ostala zatvorena u regionalni filmski prostor. Njegov se opus i danas ponovno otkriva izvan prostora bivše Jugoslavije. Primjerice, Harvard Film Archive najavio je retrospektivu njegovih filmova, među kojima su „Ljubav“, „In continuo“, „Dan više“, „Juda“, „Zategni dele“, „Moć“ i „Homo homini“.
Festival koji želi izaći iz kulturnih „kutija“
Klein Film Festival ne želi biti događaj koji će publika promatrati iz udaljenosti. Jedna od njegovih ideja jest približiti film ljudima i maknuti ga iz dojma da je kultura namijenjena samo uskom krugu poznavatelja.
Zato se festival održava na više lokacija u Vukovaru, od prostora Gradskog muzeja Vukovar i Srpskog doma do Srpskog kulturnog centra i drugih festivalskih prostora. Organizatori su od početka željeli koristiti i otvorene prostore kad god to uvjeti dopuštaju.
Petković pritom govori o potrebi da kultura postane dio svakodnevice, a ne izdvojeni događaj koji postoji samo unutar institucija.
- Želimo razbiti tu kulturnu elitizaciju, te barijere prema umjetnosti i kulturi. Kultura treba biti nešto s čime ljudi žive i o čemu razgovaraju - poručuje.
Ta ideja posebno je važna kada je riječ o djeci i mladima. Upravo njihovo upoznavanje s kvalitetnim filmom Petković izdvaja kao jedan od najvećih mogućih uspjeha festivala. Ako dijete kroz festival prvi put vidi film kakav dotad nije imalo priliku gledati, upozna autora, temu ili umjetnički postupak koji mu otvori neki novi interes, festival je, kaže, napravio ono zbog čega postoji.
Uz filmski program, važan dio Kleina je i glazba. Koncerti nisu zamišljeni samo kao zaseban zabavni sadržaj, nego kao način da se publici koja možda ne bi došla isključivo zbog filma otvori put prema filmskom programu.
Ove godine taj most prema publici bit će i koncert Neleta Karajlića, zakazan za 19. rujna u 21 sat na Dobroj vodi u Vukovaru. Glazbeni program tako postaje još jedan način da se festival približi široj publici, dok organizatori istodobno žele da posjetitelji ne ostanu samo na koncertu, nego otkriju i ono što se događa na filmskom platnu.
U tome se možda najbolje vidi i ideja koja stoji iza Kleina. Film, glazba, razgovor i obrazovanje nisu zasebni otoci, nego različiti načini da se ljudi susretnu s umjetnošću.
Peto izdanje zato nije samo još jedno festivalsko izdanje. Ono je nastavak ideje da i Vukovar može biti mjesto na kojem se susreću međunarodni autori, domaći filmaši, mlada publika, iskusni profesionalci i ljudi koji možda prvi put ulaze u svijet kratkog filma.
A upravo u tome Petković vidi najveći smisao svega što se radi.
Dovesti u grad nešto novo, omogućiti ljudima da vide ono što možda inače ne bi imali priliku vidjeti i pritom otvoriti prostor za razgovor, jednostavna je ideja, ali njezine posljedice mogu biti dugotrajne. Jer film završi nakon nekoliko minuta ili sati, ali pitanje koje ostavi iza sebe ponekad tek tada počinje.
SNIMKU gostovanja Ognjena Petkovića u jutarnjem showu Tko rano rani? poslušajte u playeru ispod članka