Zaštita prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj tijekom 2024. godine unaprijeđena je, osobito u području obrazovanja i kulturne autonomije. Ipak, i dalje postoje problemi u ostvarivanju prava na službenu uporabu manjinskih jezika, zastupljenosti pripadnika manjina u državnoj i javnoj upravi te uključivanju Roma u obrazovni sustav. Proizlazi to iz izvješća Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.
Za aktivnosti kojima se pridonosi zaštiti i unapređenju manjinskih prava tijekom 2024. utrošeno je 81,7 milijuna eura, od čega 77,6 milijuna iz državnog proračuna.
Više novca za obrazovanje na manjinskim jezicima
Za programe obrazovanja i nastave na jeziku i pismu nacionalnih manjina izdvojeno je oko 4,7 milijuna eura, odnosno 292.609 eura više nego godinu ranije.
U takve je obrazovne programe bilo uključeno 10.494 djece i učenika u 291 ustanovi. Najviše ih je bilo pripadnika talijanske nacionalne manjine, 3.438, te srpske, 3.201. Slijede češka i mađarska manjina s po 916 djece i učenika, slovačka s 374, slovenska s 346, njemačka i austrijska s ukupno 278, ruska s 232 te albanska s 212. Kod ostalih nacionalnih manjina broj je bio manji od 200.
Broj djece uključene u predškolske programe na manjinskim jezicima porastao je s 2.011 na 2.180, dok je u srednjim školama zabilježen blagi rast, s 1.458 na 1.460 učenika. Istodobno je broj učenika u osnovnim školama smanjen sa 6.969 na 6.854. Povećan je i broj pristupnika državnoj maturi koji su polagali materinski jezik.
Napredak je ostvaren i u obrazovanju Roma. Povećano je njihovo uključivanje u predškolski odgoj i produženi boravak, kao i broj srednjoškolskih i studentskih stipendija. Međutim, završavanje osnovnog i srednjeg obrazovanja i dalje je na niskoj razini. Kao jedan od izazova ističe se i formiranje razrednih odjela koje pohađaju isključivo učenici romske nacionalne manjine.
Zastupljenost u upravi i dalje je problem
Ostvarivanje prava na uporabu manjinskih jezika i pisama razlikuje se od sredine do sredine. Od 24 jedinice koje ispunjavaju zakonske uvjete za dvojezičnost, samo njih deset statutom je uredilo sva prava. U pojedinim sredinama dvojezičnost se nedovoljno primjenjuje u zapisnicima, materijalima za sjednice, službenim obavijestima i pozivima.
Tijekom 2024. smanjen je broj izdanih dvojezičnih osobnih iskaznica. Najviše su ih, kao i prethodnih godina, zatražili pripadnici talijanske i srpske nacionalne manjine, dok je u odnosu na 2023. povećan broj iskaznica tiskanih na jeziku i pismu rusinske nacionalne manjine.
Pozitivnim se ocjenjuje podatak da Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije tijekom 2024. nije zaprimilo nijednu predstavku niti evidentiralo primjedbu povezanu s očuvanjem tradicijskih naziva i oznaka te uporabom znamenja i simbola nacionalnih manjina.
S druge strane, zastupljenost pripadnika manjina u državnoj i javnoj upravi ostaje nedostatna. U državnoj upravi i stručnim službama Vlade bilo je zaposleno 1.348 pripadnika nacionalnih manjina, od ukupno 47.655 službenika i namještenika, što čini 2,83 posto. Među njima je najviše bilo pripadnika srpske nacionalne manjine, a slijedili su Mađari i Talijani. Posebno je niska zastupljenost Roma, kojih je bilo zaposleno samo deset, odnosno 0,02 posto ukupnog broja zaposlenih.
U lokalnoj i regionalnoj samoupravi, od 71 jedinice koje imaju obvezu osigurati zastupljenost nacionalnih manjina, u njih 15 to pravo nije ostvareno. U upravnim tijelima tih jedinica bilo je zaposleno 472 pripadnika manjina od ukupno 17.256 zaposlenih, odnosno 2,74 posto. Najviše je bilo Srba, zatim Talijana i Bošnjaka.
Za rad vijeća i predstavnika nacionalnih manjina izdvojeno je 3,82 milijuna eura, što je 19,57 posto više nego 2023. godine.
Kulturna autonomija bilježi najveći napredak
Prema izvješću, najveći napredak u provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina tijekom 2024. ostvaren je u području kulturne autonomije. Za njezine programe izdvojeno je deset milijuna eura, što je 25,19 posto više nego godinu ranije.
Nastavljen je i program stambenog zbrinjavanja. Tijekom 2024. sklopljen je 241 ugovor o darovanju nekretnina te 448 ugovora o prodaji stambenih jedinica, zemljišta i kuća.
Savjet za nacionalne manjine pritom i dalje upozorava na nedovoljnu zastupljenost manjinskih sadržaja u programu Hrvatske radiotelevizije.
Nakon Popisa stanovništva 2021. godine u četiri lokalne jedinice, gradovima Vukovaru i Vrbovskom te općinama Punitovci i Donji Kukuruzari, udio pripadnika nacionalnih manjina pao je ispod jedne trećine stanovništva. Zbog toga se u tim sredinama više ne primjenjuju odredbe o obveznoj dvojezičnosti. Istodobno je u Orehovici udio pripadnika romske nacionalne manjine porastao na razinu koja omogućuje ravnopravnu službenu uporabu njihova jezika i pisma.
Izvješće ocjenjuje da je u Hrvatskoj dosegnuta visoka razina ostvarivanja prava na očitovanje vjere i osnivanje vjerskih zajednica. U odnosu na prethodno razdoblje financiraju se još dvije vjerske zajednice: Reformirana kršćanska kalvinska crkva i Reformatska kršćanska crkva Mađara.
Zabilježen je i pad broja evidentiranih kaznenih djela motiviranih mržnjom. Njihov broj smanjen je s 85 u 2023. na 75 u 2024. godini, a riješena su 62 slučaja, odnosno 82,7 posto evidentiranih kaznenih djela.