Marija Kalistović iz Drenovaca ove će godine predstavljati Vukovarsko-srijemsku županiju na 26. izboru za Najuzorniju hrvatsku seosku ženu, koji će se 3. listopada održati u Iloku.
Riječ je o ženi čiji se uspjeh ne mjeri samo hektarima obrađene zemlje i bogatstvom uroda, nego prije svega ljubavlju prema obitelji, radu i životu na selu.
Iako u mladosti nije bila povezana sa stočarstvom, danas sa svojom obitelji uspješno vodi poljoprivredno gospodarstvo. Obrađuje 37 hektara zemlje i svakodnevno skrbi o brojnim životinjama. Njezin trud prepoznat je još 2023. godine, kada je osvojila nagradu čitatelja Jutarnjeg lista za Mladu poljoprivrednicu godine.
Prijava koja je započela kao šala
- Na ovaj izbor nisam se sama prijavila. Prijavila me sestrićna moga supruga Iva. Sve je počelo kao jedna obična, pomalo sarkastična šala. Mislila sam da se šali, no bila je potpuno ozbiljna. U početku tu prijavu zaista nisam shvatila ozbiljno. Kada sam shvatila da se ne šali, osjetila sam nešto posebno. Kao da je netko prepoznao moj trud, moju tišinu i moju svakodnevicu koju rijetko tko vidi. To me dirnulo više nego što sam očekivala. Tada sam pomislila da je možda došlo vrijeme da pokažemo koliko žene u poljoprivredi nose na svojim leđima, koliko puta ustajemo prije izlaska sunca i završavamo dan tek kada se sve smiri - rekla je Kalistović te dodala kako smatra da su žene u poljoprivredi često zapostavljene.
- To ne znači da moramo biti primjer svima niti da moramo biti savršene. Važno je biti iskren i pokazati da su slavonska sela još uvijek živa i da se u njima radi. Posebno želim naglasiti ulogu žena - istaknula je.
Od europskih fondova do uspješnog stočarstva
Kalistović je odrasla bez veće povezanosti sa stočarstvom, koje danas čini velik dio njezina života.
- Godine 2015. preuzela sam suprugov OPG. Počela sam se prijavljivati na razne mjere, a putem fondova Europske unije ostvarili smo bespovratna sredstva. Prijavili smo se na mjeru 6.1.1. i dobili 50.000 eura. Željeli smo taj novac uložiti dugoročno, u nešto čime ćemo se moći baviti godinama, a možda jednoga dana to preuzmu i naša djeca. Kupila sam rasplodne junice i tako započela taj dio proizvodnje. Danas imamo 40 krava, 10 teladi, 15 rasplodnih krmača i 50 prasadi. I dalje radimo, a želja nam je obnoviti i povećati stado. Samo neka bude zdravlja - rekla je.
Radni dan počinje prije šest sati
Na obiteljskom gospodarstvu dan započinje rano, često i prije šest sati ujutro, a briga o životinjama nerijetko traje do kasno u noć.
- Dan započinjem u štali među svojim životinjama. To je moj mir, moj ritam i moja svakodnevica. Nakon toga slijedi rad na polju, ako je potreban, planiranje ostatka dana te, naravno, poslovi oko kuće i u kući. Briga o životinjama svakodnevna je i zna potrajati do kasno u noć, osobito kada očekujemo da će se neka krava oteliti ili krmača oprasiti. Tada smo stalno uz njih. Praktički smo dostupni 24 sata dnevno - rekla je.
Obiteljski posao u kojem svatko ima svoju ulogu
Na gospodarstvu svatko ima svoj dio posla.
- Kći je zadužena za poslove u kući. Čistoća mi je jako važna. Suprug je uglavnom na njivama i oko krava, kao i sin. Ja sam zadužena za gotovo sve ostalo. Manje sam na polju, ali većina ostalih obveza je na meni - kaže Kalistović.
Posebna povezanost sa životinjama
Dodaje kako se tijekom godina razvije posebna povezanost sa životinjama.
- Imala sam jedno tele čije je teljenje bilo vrlo teško. Tele je bilo djelomično slijepo i među nama se razvila velika povezanost. Koliko god smo se borili za njega, nažalost je uginulo. To mi je bilo jako teško - prisjetila se.
Pripreme za izbor u Iloku
Izbor za Najuzorniju hrvatsku seosku ženu održat će se u Iloku, a pripreme su već u punom jeku.
- Već sve polako zapisujem na papir i pripremam što ponijeti, od slanih i slatkih zalogaja do svega ostaloga. Narodna nošnja već je spremna i zahvaljujem svojoj majci koja ju je uredila. Imam ljude koji će mi pomoći toga dana i iskreno se svemu veselim. Kako je sve krenulo spontano, jedva čekam taj dan. Sve je zapisano i organizirano. Ništa se ne smije zaboraviti i ništa mi ne smije promaknuti - rekla je.
Što ne smije nedostajati na slavonskom stolu?
Kalistović otkriva kako bi slavonska trpeza trebala izgledati.
- Prije svega, aperitiv naša slavonska šljivovica. Bez toga kod nas gotovo ništa ne počinje. Ponekad bude i višnjevac jer volim nešto slađe. Nakon toga dolaze naše slavonske delicije: kulen, kulenova seka, čvarci, domaći sir i ostala tradicionalna jela - kaže.
Najvažnije je sudjelovati
Za kraj ističe kako nema posebnu tremu uoči natjecanja.
- Iskreno, nemam neku posebnu tremu. Sve sam prihvatila vrlo opušteno i vjerujem da će tako i proći. Ne nadam se pobjedi. Bitno mi je sudjelovati. Ako ostvarim bilo kakav uspjeh, bit ću sretna, ali najvažnije je sudjelovati i ne odustajati - zaključila je Marija Kalistović.