Muzej vučedolske kulture ponovno je gostovao u Tomislavgradu, gdje su u Franjevačkom muzeju otvorene dvije izložbe - Bez zanata nema alata i X files – od prapovijesti do tradicije. Ravnateljica Muzeja vučedolske kulture Mirela Hutinec istaknula je kako je riječ o nastavku uspješne suradnje s Franjevačkim samostanom i Muzejom u Tomislavgradu, koja traje još od 2020. godine.
- To je sjajna prilika da se prezentiramo izvan granica Republike Hrvatske. Suradnja je započela zahvaljujući poznanstvu i dugogodišnjoj suradnji naših kustosa još iz studentskih dana. Oni su izrazili želju za povezivanjem, što smo s velikim zadovoljstvom prihvatili. Te je godine u Muzeju vučedolske kulture gostovala izložba afričke umjetnosti iz bogate zbirke Franjevačkog samostana u Tomislavgradu, a ove smo godine napokon realizirali i uzvratno gostovanje koje smo planirali još prošle godine. U Tomislavgrad smo donijeli dvije izložbe – Bez zanata nema alata, čije smo autorice dr. sc. Mirna Šuljug i ja, te X files - od prapovijesti do tradicije, autora Petre Rajtarević i Darija Bošnjaka. Time smo u Hercegovinu donijeli dašak Slavonije, Srijema i Baranje - rekla je Hutinec.
VUČEDOLAC JE NAJPRIJE IZMISLIO ALAT
Govoreći o izložbi Bez zanata nema alata, ravnateljica je pojasnila kako njezin naziv namjerno izvrće poznatu izreku "Bez alata nema zanata", naglašavajući da je upravo čovjek vučedolske kulture svojim znanjem i vještinama najprije morao osmisliti i izraditi alat.
- Željeli smo pokazati da je Vučedolac zahvaljujući svojim zanatskim sposobnostima najprije morao izraditi alat kako bi mogao kvalitetno obavljati pojedine poslove. Scenografija prikazuje svijet zanatskih kućica kroz koje predstavljamo različita zanimanja. Posjetitelji mogu vidjeti kako je bio vješt zemljoradnik, stočar, lovac i ribolovac, ali i keramičar, kovač, drvodjelja i metalurg. Izložba donosi originalni arheološki materijal pronađen na Vučedolu te vrlo ilustrativno prikazuje život u trećem tisućljeću prije Krista. Upravo se s Vučedola ta kultura proširila na područje današnjih trinaest europskih država - kazala je.
IZVRSTAN ODAZIV PUBLIKE I PLANOVI ZA NOVE PROJEKTE
Osvrnula se i na reakcije publike u Tomislavgradu, istaknuvši kako je otvorenje okupilo velik broj posjetitelja.
- Atmosfera je bila izvrsna. Na otvorenju je bilo gotovo devedeset gostiju koji su s velikim zanimanjem razgledali obje izložbe i upoznali razdoblje prapovijesti koje nije zastupljeno u postavu njihova muzeja. Organizirali smo i radionicu tkanja koju je vodila naša kustosica Petra Rajtarević, a koja je lijepo povezala obje izložbe i dodatno zainteresirala posjetitelje. Bili smo izuzetno srdačno primljeni i vjerujemo da će se suradnja nastaviti. Sljedećeg dana posjetili smo Franjevački muzej i galeriju Gorica u Livnu, gdje smo s kolegama razgovarali o budućim zajedničkim projektima i mogućim razmjenama izložbi - rekla je.
Hutinec je naglasila kako Muzej vučedolske kulture veliku važnost pridaje međunarodnoj suradnji i predstavljanju hrvatske arheološke baštine izvan zemlje.
- Gostovali smo u Sloveniji s izložbama i predavanjima te sudjelovali u brojnim međunarodnim projektima. Jedan od njih bio je „Journey to the Beginnings” u okviru programa Kreativna Europa, koji je povezivao važna arheološka nalazišta uz Dunav. Sudjelovali smo i u Interreg projektu s Mađarskom te prošle godine ostvarili dva važna projekta u okviru Oznake europske baštine s partnerima iz Bugarske i Rumunjske. Nedavno su nas posjetili kolege iz Poljske i Latvije, s kojima također razvijamo suradnju. Kao nositelji Oznake europske baštine želimo biti promotori vučedolske kulture i zajedničke europske baštine te Hrvatsku predstavljati kao prostor na kojem je prije gotovo pet tisuća godina postojala jedna od najznačajnijih europskih prapovijesnih civilizacija - istaknula je.
Govoreći o aktualnim projektima, podsjetila je kako je izložba X files - od prapovijesti do tradicije prije Tomislavgrada bila predstavljena u Arheološkom muzeju u Zadru.
-Sa Zadrom imamo izvrsnu suradnju. Prošle godine realizirali smo zajednički muzeološko-umjetnički projekt s Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu i Arheološkim muzejem u Zadru, u kojem je sudjelovalo trinaest umjetnika inspiriranih vučedolskom kulturom. Izložba je bila vrlo dobro prihvaćena, a rezultat projekta je i kvalitetan katalog. Do kraja godine očekuje nas još nekoliko gostovanja. Trenutačno je u našem muzeju postavljena izložba „Religija kamenog doba”, a na jesen nam stiže i izložba „Mitološki blizanci” iz Arheološkog muzeja u Osijeku - rekla je.
OD PRAPOVIJESNIH FIGURA DO BARANJSKE NOŠNJE
O nastanku izložbe X files - od prapovijesti do tradicije njezin suautor Darijo Bošnjak, pojašnjava kako je ideja nastala tijekom neformalnog razgovora s ravnateljicom Muzeja.
- Iz osobnog interesa bavio sam se etnološkom i arheološkom baštinom, a ravnateljica je arheologinja. Primijetili smo da pojedini elementi odjeće prikazani na prapovijesnim figurama iz vremena vučedolske kulture imaju sličnosti s elementima ženske narodne nošnje u Baranji. To je bio početni poticaj za istraživanje, a kako je ono napredovalo postalo nam je jasno da imamo dovoljno zanimljivog materijala za cjelovitu izložbu - rekao je.
Govoreći o rezultatima istraživanja, Bošnjak je izdvojio nekoliko detalja koji su autore posebno iznenadili.
- Na jednoj figuri iz vremena vučedolske kulture pronađenoj u Vinkovcima sačuvan je donji dio tijela na kojem se vidi element odjeće koji se u stručnoj literaturi tumači ili kao stražnja pregača ili kao plisirana suknja. Obje interpretacije imaju vrlo jasne paralele u baranjskoj narodnoj nošnji. Stražnje pregače, poznate kao konjci, nalazimo u podunavskim šokačkim selima, dok se plisirane suknje također pojavljuju u tradicijskoj odjeći Baranje. Zanimljiva je i činjenica da su u vučedolsko vrijeme tkani uži dijelovi tkanine koji su se šivanjem spajali u veće cjeline, što je isti osnovni princip koji nalazimo i u hrvatskim narodnim nošnjama - objasnio je.
Posebno ga je, kaže, fascinirala podudarnost geometrijskih motiva.
- Na vučedolskoj keramici često se pojavljuju rombovi, krugovi, motiv X-a, klepsidre i drugi geometrijski znakovi. Iste motive, pa čak i u vrlo sličnim kombinacijama, možemo pronaći na baranjskim šokačkim nošnjama. Ne želimo tvrditi da postoji izravni kontinuitet između vučedolske kulture i baranjske narodne nošnje, ali činjenica da se isti motivi pojavljuju u tako udaljenim razdobljima iznimno je intrigantna. Riječ je o univerzalnim simbolima koji se pojavljuju u različitim kulturama i razdobljima te otvaraju prostor za nova promišljanja o njihovu značenju i simbolici - zaključio je Bošnjak.