Novosadska policija privela je 52-godišnju stanovnicu Novog Sada zbog sumnje da je u četvrtak u ranim jutarnjim satima pokušala zapaliti katoličku crkvu Imena Marijinog u središtu grada. Nakon privođenja joj je određen pritvor u trajanju od 48 sati.
Prema policijskom priopćenju osumnjičena je oko četiri sata ujutro benzinom polila i zapalila bočna drvena vrata crkve. U njezinu stanu pronađen je kanistar s benzinom.
Požar se nije proširio, a u incidentu nije bilo ozlijeđenih. Zahvaljujući brzoj intervenciji vatrogasaca spriječena je veća šteta na vratima iz 19. stoljeća.
Župnik Attila Zsellér izjavio je kako motiv napada nije poznat te izrazio žaljenje što se incident dogodio upravo u božićno vrijeme.
Napad na crkvu, poznatu i kao novosadska katedrala, izazvao je snažne reakcije u javnosti, kao i brojne osude oporbenih stranaka i gradskih vlasti. Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća i saborska zastupnica Jasna Vojnić poručila je da je svaki napad na vjerski objekt ujedno i napad na temeljne vrijednosti suživota, sigurnosti i međusobnog poštovanja građana, naglasivši važnost odlučne obrane slobode vjeroispovijesti.
Zahvalila je svim predstavnicima vlasti, uključujući ministra Demu Berišu i gradonačelnika Žarka Mićina, koji su odmah osudili ovaj čin te rekla kako takve poruke doprinose smirivanju tenzija i očuvanju međusobnoga povjerenja. Ekstremizam, mržnja i nasilje nemaju mjesto u društvu, a solidarnost, dijalog i mir nemaju alternativu, smatra Vojnić.
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini ocijenio je događaj ozbiljnim udarom na vjerske slobode, sigurnost katoličkih vjernika te međunacionalni i međuvjerski sklad u gradu koji ima dugu tradiciju zajedničkog života različitih naroda i vjera.
Oštro priopćenje uputila je i Samostalna demokratska srpska stranka iz Hrvatske nazvavši incident zločinom iz mržnje koji se ni na koji način ne može opravdati. U priopćenju, koje potpisuje potpredsjednica stranke i saborska zastupnica Dragana Jeckov, ističe se da ovakvi činovi nemaju nikakve veze s pravoslavnim kršćanskim vrijednostima te se izražava potpora hrvatskoj zajednici u Srbiji. SDSS je podsjetio i na kontekst pogoršanih odnosa između Srbije i Hrvatske upozorivši da su u takvim okolnostima manjinske zajednice često prve na udaru.
Na događaj je reagirao i SDP osudivši paljenje kao čin vandalizma, ali i kao pokazatelj dubljih društvenih problema. U priopćenju stranke navodi se da se religija sve češće koristi kao sredstvo političke podjele, umjesto kao osobni moralni kompas te upozorava na zlouporabu vjerskih simbola u političke svrhe.
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin osudio je podmetanje požara i dodao da je Novi Sad „grad tolerancije“, a ovo je „nedopustiv čin nasilja i vandalizma“. „Svako ugrožavanje vjerskih objekata i prava vjernika je izravan napad na suživot i sigurnost svih naših sugrađana“, rekao je.
Oglasio se i srpski ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Demo Beriša te ocijenio da podmetanje požara predstavlja neprihvatljiv napad na vjersku slobodu, sigurnost i temeljne vrijednosti društva. Istakao je da je svaki vid nasilja i ugrožavanja vjerskih objekata ozbiljno kršenje prava na slobodu vjeroispovijesti i izravan udar na međusobno poštovanje i toleranciju među građanima Srbije.
Oporbeni vojvođanski pokret Kreni-promijeni priopćio je da podmetnuti požar predstavlja brutalan napad na jedno od najvažnijih mjesta identiteta tog grada, napadnut je vjerski objekt, napadnuto je sve što Novi Sad simbolizira – zajedništvo, različitost, tolerancija i uzajamno poštovanje.
Novosadski odbor Saveza vojvođanskih Mađara osudio je paljenje vrata te upozorio da je ovaj vandalski i nasilni čin napad na osnovne vrijednosti tolerancije, suživota i međusobnog poštovanja.
Građanski pokret Bravo upozorio je da napad na vjerski objekt predstavlja teško krivično djelo, čin je mržnje i napad na osnovne vrijednosti vjerskih sloboda, suživota i sigurnosti. Prema toj ocjeni takvi incidenti nisu izolirani ispadi pojedinaca, već su izravna posljedica dugogodišnjeg sustavnoga podgrijavanja nacionalističke histerije, relativizacije nasilja i normalizacije govora mržnje za šta najveću političku odgovornost snosi vladajući režim i Srpska napredna stranka. Godinama se u javnom prostoru afirmiraju podjele na „nas“ i „njih“, etiketiranje, targetiranje i revizionistički narativi dok institucije ili šute ili selektivno reagiraju, naveo je Građanski pokret Bravo.