U Područnom centru Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“ u Vukovaru održana je tribina „Znanstveni utorak“, u sklopu koje je predstavljen znanstveni panel i knjiga dr. sc. Elizabete Mađarević „Nova imigracija – (dez)integracija društva i kraj demokracije“.
Panel je održan povodom obilježavanja 35. godišnjice osnutka Instituta Pilar te 20. godišnjice djelovanja njegova Područnog centra u Vukovaru. Uz autoricu, na panelu su sudjelovali dr. sc. Dražen Živić, znanstveni savjetnik u trajnom izboru, i znanstvena suradnica dr. sc. Sandra Cvikić.
Migracije sve važnije društveno pitanje
Govoreći o temi tribine, Dražen Živić istaknuo je kako su migracije jedan od najvažnijih globalnih fenomena današnjice koji snažno utječe i na Hrvatsku.
- Migracije danas, za razliku od onih prije 20, 30, 40 ili 50 godina, zahvaljujući komunikaciji i brzom prijenosu informacija, nisu nešto što se događa negdje drugdje, nego se događaju među nama i mi sami sudjelujemo u tim procesima - rekao je Živić istaknuvši kako živimo u svijetu koji, na neki način, djeluje u okviru tzv. liberalne demokracije.
Upozorio je i na demografske i gospodarske razlike između razvijenih i manje razvijenih dijelova svijeta, kao i na posljedice ratova, političkih kriza i klimatskih promjena. Prema njegovim riječima, upravo bi ti čimbenici u budućnosti mogli dodatno potaknuti migracijska kretanja.
- Samo zbog demografskih procesa koji danas vladaju u Africi imamo situaciju da nekih 300 milijuna ljudi spremno je krenuti u migraciju. Prema tome, budućnost će dosta biti zahvaćena tim migracijskim pitanjem - rekao je Živić.
Posebno je istaknuo položaj Hrvatske, koja se nalazi na važnom geopolitičkom i prometnom području, ali i vlastite migracijske procese - od iseljavanja hrvatskog stanovništva do dolaska strane radne snage.
- To su procesi koje za sada nedovoljno kvalitetno kontroliramo, a morat ćemo to još puno više činiti u budućnosti - ocijenio je Živić.
Knjiga propituje posljedice migracijske krize
Autorica Elizabeta Mađarević kazala je kako je knjiga posvećena istraživanju migracijske krize iz 2015. godine i njezinu utjecaju na razvoj demokracije, pri čemu se posebno bavi slučajem Njemačke.
Istaknula je da je cilj knjige propitati uobičajene pretpostavke o učincima migracija na društva domaćina te analizirati njihove društvene i političke posljedice.
- U knjizi se navode relevantna istraživanja koja pokazuju da migranti nemaju baš toliko pozitivne utjecaje na zemlje domaćine i Europu kao što se to često želi prikazati - rekla je Mađarević.
U knjizi se, među ostalim, analiziraju statistički podaci povezani s prihvatom migranata u Njemačkoj, kao i podaci o kriminalitetu te promjene javnog i političkog diskursa nakon događaja u Kölnu početkom 2016. godine.
Mađarević smatra da se posljednjih godina mijenja način na koji se u Europi govori o migracijama te da se sve više pozornosti posvećuje pitanju kako migracije utječu na društva koja ih prihvaćaju.
Integracija i pitanje kulturnih razlika
Jedna od tema knjige je i politika dodjele državljanstva te pitanje integracije različitih migrantskih skupina u europska društva.
Autorica pritom naglašava kako među migrantima postoje različite kulturne i vjerske skupine te da ih, kako smatra, nije moguće promatrati kao homogenu cjelinu.
- Nisu svi migranti isti. Postoje razlike među kulturama tih migranata - istaknula je Mađarević, dodajući kako smatra da kulturne razlike mogu imati važnu ulogu u procesu integracije.
U raspravi je otvoreno i pitanje odnosa između prava migranata i obveze poštovanja zakona i institucija društva u koje dolaze. Mađarević smatra da bi pitanje integracije trebalo promatrati i kroz prizmu prihvaćanja pravila i vrijednosti zemlje domaćina.
Tribina u Vukovaru tako je otvorila prostor za raspravu o jednom od složenijih društvenih pitanja suvremene Europe - migracijama, njihovim uzrocima i posljedicama te izazovima s kojima će se europska društva, pa tako i Hrvatska, suočavati u budućnosti.