U Srijemskoj kući „Ambar“ u Marincima u Općini Nuštar održan je knjižničarsko-filološki okrugli stol o tome kako je pokojni Grgo Krajina (1962. – 2023.), prvi ravnatelj poratne Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci, pribavio jedne od posljednjih, ako ne i posljednje originalne rukopise Vinkovčanina Ivana Kozarca. Rukopisi se čuvaju u sefu vinkovačke knjižnice.
Naime, 2003. godine Krajina je, istražujući zavičajnu ostavštinu Ivana i Josipa Kozarca, pronašao originalne rukopise Ivana Kozarca koji su bili u Osijeku, u posjedu gospodina Tomislava Pintarića. Riječ je o rukopisima koji i danas predstavljaju vrijedan dio književne i kulturne baštine Vinkovaca. Pokrenut je postupak pribavljanja rukopisa i 31. prosinca 2003. godine Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci je s Tomislavom Pintarićem sklopila ugovor o otkupu Kozarčevih rukopisa.
Rukopisi su se nalazili unutar dvije plave bilježnice i bili su poprilično oštećeni te u lošem stanju. Obje su bilježnice ispisane u Vinkovcima tijekom 1904. i 1905. godine te sadrže rane pjesničke početke i prve pokušaje mladoga pjesnika, koji je u tom razdoblju napisao šezdesetak pjesama. Godine 2004. rukopisi su predstavljeni javnosti, a ravnatelj Grgo Krajina pobrinuo se da se rukopisi što prije pošalju u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu na restauraciju kako bi se sačuvali od daljnjeg propadanja što je i učinjeno.
Obzirom da je Ivan Kozarac preminuo iznimno mlad u 25. godini života, njegova sačuvana rukopisna ostavština ima neprocjenjivu vrijednost za proučavanje slavonske književnosti i povijesti.
Kao profesor hrvatskoga jezika, diplomirani bibliotekar i dugogodišnji ravnatelj knjižnice Grgo Krajina nije bio samo administrator, već strastveni istraživač koji je duboko poznavao slavonsku baštinu. Znao je točno što traži i, što je najvažnije, znao je prepoznati vrijednost onoga što bi drugi možda usputno zaobišli.
Vinkovačka knjižnica pretrpjela je stravična razaranja u Domovinskom ratu pri čemu je izgorjela sva građa. Voditi instituciju u tim godinama, obnavljati je iz pepela i usred svega toga zadržati fokus na pronalaženju skrivenog blaga Ivana Kozarca, bilo je zahtjevno. Ljudi su imali određeno povjerenje u Grgu Krajinu i zato su građu povjeravali upravo njemu jer su znali da će završiti u pravim rukama.
Tajna kako je pronašao rukopise, možda nikada neće biti u potpunosti odgonetnuta, ali njezini plodovi, spašeni stihovi i proza Ivana Kozarca, ostaju trajno nasljeđe.
Na okruglom stolu, koji je održan na inicijativu Grgina sina Filipa Krajine, Anica Bilić iz vinkovačkoga centra HAZU govorila je o filološkom i filološko-povijesnom značenju sačuvanih rukopisa, a Kozarčeve stihove je čitala Sandra Šimunović koja je govorila i o važnosti čitanja zavičajnih književnika. Vukovarsko-srijemsku županiju predstavljao je Marko Vuković iz Upravnoga odjela za kulturu i turizam.