Nedavne oborine nisu donijele značajniji porast vodostaja hrvatskih rijeka, a zbog dugotrajnog sušnog razdoblja Hrvatsku ove godine očekuje jedna od izrazito sušnih godina, upozoravaju Hrvatske vode. Srpanj i kolovoz već se sada ocjenjuju kao sušni i ekstremno sušni mjeseci, a posljedica su i novi povijesni minimumi na pojedinim velikim rijekama.
Dunav i Drava srušili povijesne rekorde
Na Dunavu kod Batine 22. kolovoza izmjeren je najniži vodostaj otkako postoje mjerenja – minus 149 centimetara, što je oko 20 centimetara manje od dotadašnjeg rekorda iz 1909. godine. Vodostaj je sada u blagom porastu i 25. kolovoza iznosio je minus 94 centimetra.
Povijesni minimum zabilježen je i na Dravi kod Osijeka, gdje je vodostaj pao na minus 194 centimetra, čime je rekord iz 2022. godine nadmašen za 20 centimetara. Na Savi kod Županje 25. kolovoza izmjereno je 104 centimetra, čime je također dosegnut novi najniži vodostaj.
Izrazito niske razine vode bilježe se i na Savi u Slavonskom Šamcu te Zagrebu, no tamo povijesni rekordi još nisu oboreni.
Suša mijenja riječni krajobraz
Iz Hrvatskih voda navode kako su dugotrajna suša i povlačenje rijeka vidljivo izmijenili riječni krajobraz. Zbog izrazito niskih vodostaja pojavili su se brojni sprudovi, ade i plaže, a suhi dijelovi korita otkrivaju i davno potopljene brodove, poput onoga koji je razotkriven kod Opatovca na Dunavu.
Hrvatske vode upozoravaju da ovako niski vodostaji ozbiljno otežavaju riječnu plovidbu i ograničavaju mogućnosti navodnjavanja poljoprivrednih površina, a dugoročno mogu utjecati i na vodoopskrbu, industrijsku i energetsku proizvodnju te stanje riječnih ekosustava.