Međunarodni znanstveno-stručni skup posvećen vukovarskom nobelovcu Lavoslavu Ružički i ove godine povezuje znanstvenike, stručnjake, gospodarstvo i mlade istraživače, a Vukovar potvrđuje kao mjesto na kojemu se stvaraju nove ideje i suradnje
Vukovar ovih dana ponovno živi u ritmu znanosti. Grad na Dunavu od 9. do 11. rujna domaćin je 21. Ružičkinih dana, međunarodnog znanstveno-stručnog skupa koji već desetljećima nosi ime jednog od svojih najpoznatijih sugrađana, nobelovca Lavoslava Ružičke.
No, Ružičkini dani odavno nisu samo podsjetnik na velikog znanstvenika. Oni su postali mjesto na kojemu se susreću različite generacije, znanstvene discipline i institucije, ali i mjesto na kojemu znanstvena ideja pokušava napraviti korak dalje prema stvarnoj primjeni u gospodarstvu i svakodnevnom životu.
Upravo je to sadržano i u sloganu skupa: „Danas znanost - sutra industrija.“
Dopredsjednica Organizacijskog odbora 21. Ružičkinih dana Vesna Ocelić Bulatović ističe kako je posebno važno što se skup održava upravo u gradu u kojemu je Lavoslav Ružička rođen.
- Ponosni smo što već od 1978. godine održavamo skup u rodnom gradu Vukovaru, rodnom gradu našeg nobelovca - kaže Ocelić Bulatović, koja je gostovala u jutarnjem showu Hrvatskog radija Vukovar Tko rano rani?
Od Borova do međunarodnog znanstvenog susreta
Priča o Ružičkinim danima počela je još 1978. godine. U svojim počecima skup je bio snažno povezan s Borovom i njegovim tadašnjim znanstveno-istraživačkim potencijalima. Okupljao je znanstvenike koji su svojim radom željeli pridonijeti novim idejama i tehnološkom razvoju.
Nakon ratnih godina i prekida tradicije, Ružičkini dani 1998. vraćeni su u Vukovar. Od tada se ponovno razvijaju, šire i dobivaju sve snažniji međunarodni karakter.
- U počecima možda je to bio skup koji je okupljao samo, ajmo reći, jedan mali krug znanstvenika, iz kojeg je stajalo naše Borovo. A danas je to poprimilo i vrlo međunarodni karakter, čime se izuzetno ponosimo - kaže Ocelić Bulatović.
U Vukovar tako dolaze znanstvenici iz Hrvatske, ali i brojnih europskih zemalja. Među sudionicima su, prema riječima dopredsjednice Organizacijskog odbora, gosti iz Italije, Španjolske, Engleske, Francuske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i drugih zemalja.
Posebna je simbolika u tome što su među sudionicima bili i znanstvenici iz Züricha, upravo s institucija povezanih s mjestima na kojima je djelovao Lavoslav Ružička.
Za Vesnu Ocelić Bulatović, koja je i sama Vukovarka, činjenica da se skup održava u Ružičkinu rodnom gradu ima posebnu težinu.
- Ja sam Vukovarka i izuzetno sam ponosna što je upravo Lavoslav Ružička u našem gradu. Neka opcija da se Ružičkini dani uopće održavaju van Vukovara ne dolazi u obzir - kaže.
I nije riječ samo o lokalnom ponosu. Ružičkino znanstveno nasljeđe duboko je povezano s kemijom koja je promijenila svakodnevni život. Ocelić Bulatović slikovito podsjeća na jedan od rezultata Ružičkina rada koji je danas dio svakodnevice milijuna ljudi.
- Svi volimo parfeme. Danas to ne bismo imali da nije bilo Lavoslava Ružičke - istaknula je.
Znanost koja mora pronaći put do gospodarstva
Upravo se u toj povezanosti znanosti i stvarnog života krije jedna od temeljnih ideja Ružičkinih dana.
Slogan „Danas znanost - sutra industrija“ nije slučajno odabran. On se, ističe Ocelić Bulatović, oslanja na Ružičkinu ideju da znanstveni rezultat ne bi trebao ostati samo zapisan u znanstvenom radu, nego pronaći svoju primjenu.
- Nije svrha samo po sebi, jer ako se ne povežemo s industrijom, s gospodarstvom, s novim idejama, mi danas nemamo neki rezultat koji možemo primjenjivati u svakodnevnom životu - objašnjava.
Danas je ta povezanost možda važnija nego ikad. Brz razvoj tehnologije, promjene na tržištu i potreba za novim rješenjima od znanstvene zajednice traže ne samo nova otkrića nego i njihovu primjenu.
Ocelić Bulatović dolazi s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu i upravo u tome vidi jednu od ključnih zadaća suvremene znanosti.
- Mi kao profesori volimo da ne ostane sve zapisano kao znanstveni rad, nego nešto što će naći neku primjenu u svakodnevnom životu - pojašnjava.
Zato Ružičkini dani na jednom mjestu pokušavaju povezati sveučilišta, institute i gospodarstvo. Ideja je jednostavna, kada se različita znanja susretnu, otvaraju se mogućnosti za nove projekte.
- Povezati sveučilišta, institute, gospodarstvo i onda činimo čuda, kao danas - poručuje Ocelić Bulatović.
Takva se povezanost vidi i u samom programu ovogodišnjeg skupa. Šest tematskih područja obuhvaća širok raspon znanstvenih disciplina - od kemijske analize i sinteze, preko kemijskog i biokemijskog inženjerstva i prehrambene tehnologije, do medicinske kemije i farmacije, kemije u poljoprivredi i šumarstvu te zaštite okoliša.
Upravo ta interdisciplinarnost jedna je od posebnosti Ružičkinih dana. Različite znanstvene discipline ovdje ne postoje kao odvojeni otoci, nego se susreću i nadopunjuju.
- Mi smo jedan od rijetkih skupova koji smo upravo htjeli ujediniti sva područja, tako da ujedinimo sva naša sveučilišta i institute u Hrvatskoj, da se povežemo i da na taj način vidimo gdje možemo naći nekakvu vezu i otvoriti nekakve nove projekte - objašnjava.
Jer kemija, podsjeća, nije izolirana znanost. Ona je prisutna gotovo posvuda, od materijala i različitih procesa sinteze do proizvoda koje svakodnevno koristimo u svojim domovima.
Da bi neki proizvod ili rješenje od laboratorija stiglo do stvarnog života, potrebno je znanje različitih stručnjaka, od onih koji ga stvaraju i sintetiziraju do onih koji razmišljaju o tehnologiji proizvodnje i utjecaju na okoliš.
Upravo zato, smatra Ocelić Bulatović, susreti znanstvenika različitih područja mogu biti izvor novih ideja i rješenja.
Mladi kemičari - pogled prema budućnosti
Ako su Ružičkini dani mjesto na kojemu se susreću znanstvenici i stručnjaci, jedan njihov dio posebno je okrenut budućnosti.
Riječ je o Susretu mladih kemičara, koji je ove godine održan deseti put. Na njemu srednjoškolci predstavljaju vlastite istraživačke radove iz područja kemije, uz pomoć i mentorstvo svojih nastavnika.
Za organizatore je to jedan od najvažnijih dijelova cijele priče.
Susret mladih kemičara pokrenut je 2008. godine, na inicijativu tadašnje ravnateljice Hrvatskog doma Vukovar Ivanke Miličić, a tijekom godina prerastao je u međunarodni susret. U Vukovar danas dolaze učenici iz različitih dijelova Hrvatske, ali i izvan nje, među ostalim i iz Žepča.
Ocelić Bulatović smatra da je mladima potrebno što ranije otvoriti vrata svijeta znanosti.
- Bitno nam je mladima približiti to. Onima koji vole kemiju želimo pokazati koji je to prostor, koliko je važno istraživati i koliko je važno stvarati nove ideje - rekla je.
Posebna vrijednost takvih susreta je i u tome što mladi dobivaju priliku stati pred druge, predstaviti vlastiti rad i naučiti kako svoje ideje jasno prenijeti publici.
To je iskustvo koje će im, smatra, biti dragocjeno i kasnije, bez obzira na to hoće li nastaviti znanstvenu karijeru.
- Danas da dođete na nekakav posao, govorimo o projektima, govorimo o izlaganjima, o prezentacijama. Mladi koji imaju onaj nekakav stres kako to izložiti, kako to prezentirati... Upravo zato Ružičkini dani nisu samo natjecanje ili prezentacija učeničkih radova. Oni su svojevrsni prvi korak prema znanstvenom svijetu - rekla je.
Ove godine bilo je deset prezentacija mladih učenika, a Ocelić Bulatović kaže kako ju je njihov nastup posebno impresionirao.
- Impresivan je način na koji pristupaju, kako to prezentiraju. I vidi se u njima ta jedna ljubav prema tome - ispričala je.
Važna je i činjenica da se učenicima nastoji približiti oprema i način rada koji možda nemaju priliku upoznati u svojim srednjim školama. U tome, kaže, sudjeluju i sveučilišta, koja mladima mogu pružiti potporu u istraživanju i omogućiti im upoznavanje s instrumentima i tehnologijom.
Na taj način Ružičkini dani postaju most između srednje škole i svijeta visokog obrazovanja i znanosti.
Kad se znanstveni susret pretvori u novu suradnju
Ipak, Ružičkini dani ne završavaju posljednjim predavanjem. Njihova vrijednost, kaže Ocelić Bulatović, često se vidi tek kasnije, u novim poznanstvima, razgovorima i projektima koji nastanu nakon susreta.
Znanstvenici dolaze iz različitih institucija i područja, neki se možda prvi put susreću, a upravo neformalni razgovori mogu otvoriti prostor za suradnju.
- Nije to samo: ja dođem, poslušam predavanje, izložim svoj poster i to, nego upravo to - mi se družimo. I to ono što mi želimo poticati - istaknula je.
Tijekom Ružičkinih dana organiziraju se i društvena događanja, izleti i upoznavanje Vukovara i okolice. Sudionici tako, osim znanstvenog programa, imaju priliku upoznati grad u kojemu se skup održava.
No, najvažniji rezultat često se događa spontano, među ljudima.
Na hodnicima fakulteta, kaže Ocelić Bulatović, poslije se mogu čuti razgovori poput: „Mogli bismo ovo istraživanje. Ja sam dobar u ovom području, ajmo vidjeti kako...“
Upravo iz takvih susreta nastaju nove ideje, a ponekad i konkretni projekti.
- Na hodnicima fakulteta mi je iznimno divno čuti da nije samo jedan skup: ideš i odeš, nego idem se podružiti, idemo vidjeti što možemo, tko su ti ljudi s nekih instituta koje možda ne znamo - priča Ocelić Bulatović, dodajući kako je za nju možda i najveća vrijednost Ružičkinih dana, činjenica da znanstveni skup ne ostaje zatvoren unutar dvorane, nego ljude povezuje i nakon što se vrate svojim institucijama.
A upravo je takva suradnja, smatra, potrebna znanosti koja želi odgovoriti na izazove suvremenog društva.
Vukovar kao domaćin i čuvar tradicije
U cijeloj priči važnu ulogu ima i sam Vukovar. Ocelić Bulatović posebno zahvaljuje Gradu Vukovaru, Hrvatskom domu Vukovar i Muzeju grada Vukovara, institucijama koje sudjeluju u stvaranju uvjeta za održavanje skupa.
Jer Ružičkini dani, kaže, mogu biti uspješni samo ako ih grad doživljava kao svoje.
- Ako Grad ne gleda skup kao svoj, teško bismo uspjeli održavati Ružičkine dane - kaže.
Upravo zato 21. izdanje skupa nije samo još jedno izdanje međunarodne konferencije. Ono je nastavak tradicije započete prije gotovo pola stoljeća i potvrda da ime Lavoslava Ružičke i dalje može povezivati Vukovar sa svijetom znanosti.
Od prvih okupljanja povezanih s Borovom do današnjeg međunarodnog skupa, od etabliranih znanstvenika do srednjoškolaca koji tek rade svoje prve istraživačke korake, Ružičkini dani nastavljaju istu osnovnu ideju - znanje ima najveću vrijednost kada se dijeli, povezuje i pretvara u nešto novo.
A Vukovar je pritom više od mjesta održavanja. On je početna točka priče o čovjeku čije je ime postalo dio svjetske povijesti kemije i grad koji već desetljećima pokušava tu priču prenositi novim generacijama.
21. Ružičkini dani održavaju se u Vukovaru od 9. do 11. rujna, a organiziraju ih Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa, uz suorganizaciju Europskog kemijskog društva i Europske udruge za higijensko inženjerstvo i dizajn.
SNIMKU gostovanja Vesne Ocelić Bulatović u jutarnjem showu Tko rano rani? poslušajte u playeru ispod članka.