Nakon devetogodišnje stanke u Soljanima su ponovno održani Dani lubenica, manifestacija koja je okupila proizvođače, stručnjake i predstavnike institucija s ciljem jačanja domaće proizvodnje i stvaranja prepoznatljivog brenda slavonske lubenice. Organizatori žele da ovo okupljanje ponovno postane tradicionalno mjesto razmjene iskustava, predstavljanja novih tehnologija uzgoja i promocije jednog od najvažnijih povrtlarskih proizvoda istočne Hrvatske.
Predsjednik Klastera proizvođača lubenica i povrća Vukovarsko-srijemske županije Antonio Gvozdić istaknuo je kako je cilj manifestacije vratiti kontinuitet održavanja te dodatno promovirati slavonske proizvođače i njihovu kvalitetu na hrvatskom tržištu.
Županija predvodi hrvatsku proizvodnju
Vukovarsko-srijemska županija i dalje je vodeća hrvatska regija u proizvodnji lubenica. Na njezinu području nalazi se oko 150 od ukupno 600 hektara pod ovom kulturom u Hrvatskoj, a čak šest od deset najvećih domaćih proizvođača dolazi upravo iz ove županije. Posebno se ističe Cvelferija, gdje se proizvodi gotovo trećina ukupnog županijskog uroda.
Direktor Agro-klastera Vukovarsko-srijemske županije Zdenko Podolar naglasio je kako slavonska lubenica ima potencijal postati prepoznatljiv domaći proizvod te da domaća proizvodnja još uvijek ima velik prostor za rast.
– Hrvatska godišnje potroši oko 50 tisuća tona lubenica, dok proizvedemo približno 30 tisuća tona. To znači da se gotovo 20 tisuća tona mora uvesti, što jasno pokazuje koliko prostora postoji za povećanje domaće proizvodnje – poručio je Podolar.
Povratak autohtone vukovarske lubenice
Posebnu pozornost posjetitelja izazvala je autohtona Vukovarska lubenica, jedina registrirana hrvatska autohtona sorta. Projekt njezina očuvanja provodi se u suradnji s Fakultetom agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, a proizvođači vjeruju kako bi se ova sorta uskoro mogla ponovno naći na tržištu.
Željko Petrović iz Soljana, čija se obitelj uzgojem lubenica bavi već tri desetljeća, rekao je kako je želja proizvođača oživjeti ovu tradicionalnu sortu i vratiti je među kupce.
Klimatske promjene i dalje najveći izazov
Proizvođači ističu kako su klimatske promjene i plasman proizvoda i dalje najveći izazovi. Nedostatak vode ublažavaju vlastitim bunarima i sustavima za navodnjavanje, dok se na tržištu svakodnevno bore s konkurencijom i uvozom.
Ovogodišnji prinosi procjenjuju se između 40 i 60 tona po hektaru, ovisno o vremenskim prilikama, a proizvođači se nadaju da će kvalitetna sezona i ovakve manifestacije dodatno povećati prepoznatljivost slavonske lubenice među domaćim potrošačima.