Studentske obveze, predavanja, ispiti, posao i nedostatak slobodnog vremena često se navode kao razlozi zbog kojih tjelesna aktivnost pada u drugi plan. No upravo je razdoblje studiranja prilika za stvaranje navika koje mogu obilježiti cijeli život. U Vukovaru nastoje studentima pokazati da sport ne mora biti rezerviran samo za one koji se natječu i osvajaju medalje, nego može biti dostupan svima koji žele biti aktivniji, upoznati nove ljude i kvalitetnije provoditi slobodno vrijeme.
O tome je u jutarnjem showu „Tko rano rani?” Hrvatskoga radija Vukovar, kod Mire i Robija, govorio Dražen Pejić, magistar kineziologije, viši predavač na Veleučilištu „Lavoslav Ružička” u Vukovaru i predsjednik Sportske udruge studenata Veleučilišta. Iz njegova iskustva jasno je da se studentski sport ne gradi samo na natjecateljskim rezultatima, nego i na svakodnevnom poticanju mladih da pronađu aktivnost koja im odgovara.
Više mogućnosti za aktivan studentski život
Na Veleučilištu se, uz natjecateljski sport, razvijaju različiti oblici rekreacije i tjelesne aktivnosti. Studentima su na raspolaganju besplatni vođeni treninzi i funkcionalno vježbanje, a organiziraju se i aktivnosti u fitnessu. Među programima koje Pejić posebno ističe nalazi se i studentski CrossFit.
Cilj takvog pristupa jest uključiti što veći broj studenata, bez obzira na to treniraju li već u nekom klubu ili se tek žele početi redovito baviti tjelesnom aktivnošću. Važno je, naglašava, da sport ne ostane dostupan samo onima koji se žele natjecati, nego da postane dio svakodnevice što većeg broja mladih.
Koliko su studenti aktivni, nastoje pratiti i kroz ankete na početku akademske godine. Pejić ih provodi među brucošima, ponajprije na studiju fizioterapije, na kojemu predaje. Tako prikuplja podatke o prethodnim sportskim iskustvima studenata, njihovu sudjelovanju u organiziranim oblicima vježbanja i navikama koje donose sa sobom na studij.
Prema njegovim riječima, u generaciji od približno stotinu studenata fizioterapije više od polovice prethodno je bilo uključeno u neki oblik organiziranog vježbanja. Na razini Veleučilišta, procjenjuje Pejić, prošle se godine sportom bavilo oko 40 posto studenata. Riječ je o pokazateljima koji ga ohrabruju, ali i poticaju da se mogućnosti za tjelesnu aktivnost nastave širiti. U tome važnu ulogu ima suradnja s lokalnom zajednicom i sportskim klubovima, posebno zato što na Veleučilište dolaze i studenti izvan Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije.
Dio njih prije dolaska u Vukovar trenirao je u klubovima svojih gradova. Studijske obveze i udaljenost često im otežavaju nastavak treniranja u matičnim sredinama, pa uključivanje u lokalne klubove postaje način da zadrže sportske navike i nakon preseljenja zbog studija.
Pejić pritom ističe kako Vukovar nudi mogućnosti bavljenja različitim sportovima, od nogometa, košarke i rukometa do odbojke i drugih disciplina. Za studente koji žele nastaviti trenirati to znači priliku da uz obrazovanje zadrže i važan dio svojega dotadašnjeg života.
Pet medalja i široka paleta sportova
Natjecateljski dio studentskog sporta također zauzima važno mjesto. Vukovarski studenti posljednjih su godina ostvarivali zapažene rezultate u različitim disciplinama, a prema Pejićevim riječima, prošle su godine na državnim prvenstvima osvojili ukupno pet medalja.
Među uspješnijim područjima izdvajaju se borilački sportovi, uključujući hrvanje, u kojemu su studenti osvajali odličja u muškoj i ženskoj konkurenciji. Zapažene rezultate ostvarivali su i plivači.
Pejić posebno spominje Tonija Crnkovića, studenta iz Rovinja i plivača koji je, prema njegovim riječima, bio trostruki državni prvak. Nakon dolaska na studij u Vukovar nastavio je ostvarivati sportske rezultate. U studentsku plivačku ekipu uključio se i plivač iz Osijeka, čime se otvara mogućnost dodatnog jačanja ekipe za nadolazeća natjecanja.
Uz plivanje i borilačke sportove, Veleučilište sudjeluje u natjecanjima u nogometu, futsalu, košarci, rukometu, odbojci, odbojci na pijesku, košarci 3 na 3, tenisu, stolnom tenisu, šahu i drugim disciplinama.
Među ekipnim sportovima posebno se ističe ženski futsal. Pejić navodi kako studentice posljednjih godina ostvaruju dobre rezultate na državnoj razini, a okupljanje ekipe i usklađivanje termina treninga s fakultetskim obvezama pritom zahtijevaju dosta organizacije.
Slični izazovi prate i druge momčadi. U nogometu je velik broj zainteresiranih igrača, zbog čega je ponekad potrebno provesti dodatnu selekciju. U košarci i rukometu ekipe se prilagođavaju dolasku novih studenata i odlasku onih koji završavaju studij. U ženskoj odbojci priključile su se nove igračice, dok se u rukometu nastoji osigurati kontinuitet natjecateljskog nastupa.
- Medalje sigurno nisu jedino mjerilo uspjeha. One su svojevrsna kruna svega što radimo - poručuje Pejić, naglašavajući da su rezultati važni i zato što pridonose prepoznatljivosti Veleučilišta i studentskog sporta u Vukovaru.
Ipak, iza svakog plasmana stoje treninzi, dogovori, usklađivanje obveza i spremnost studenata da ulože svoje vrijeme i trud. U amaterskom sportu to je posebno važno jer se većina mladih istodobno mora posvetiti studiju, a nerijetko i pronaći posao kako bi pokrili životne troškove.
Sport koji povezuje studente i grad
Studentski sport nije samo pitanje treninga i natjecanja. On je i prostor u kojemu se stvaraju prijateljstva, razvija osjećaj pripadnosti i uči suradnja. Pejić to zna i iz vlastitog iskustva, kao student bio je član košarkaške ekipe Sveučilišta u Zagrebu, a upravo su mu sport i zajednički treninzi donijeli poznanstva, druženja i iskustva koja su ostala važna i izvan sportskih terena.
Takvo iskustvo želi omogućiti i studentima koji dolaze u Vukovar. U sportskim ekipama, kaže, nije presudno iz kojeg grada netko dolazi ili kojem je klubu prije pripadao. Važno je da studenti zajednički predstavljaju svoje Veleučilište i da se razvija atmosfera međusobne podrške.
Pritom im nastoje olakšati usklađivanje sportskih i akademskih obveza. Studenti sportaši imaju određene mogućnosti prilagodbe studiranju, a važan dio sustava čini i suradnja sa Sportskim objektima Vukovar. Pejić navodi da je potpisan sporazum o suradnji kojim se omogućuje korištenje dvorana, bazena i drugih sportskih prostora.
Takvi uvjeti studentima olakšavaju pristup aktivnostima, ali odgovornost za stvaranje zdravih navika ne prestaje na organizaciji i dostupnosti sadržaja. Potrebna je i osobna odluka da se, uz sve obveze, pronađe vrijeme za kretanje.
- Danas je potreba za kretanjem iznimno važna - ističe Pejić, koji studentima nastoji prenijeti poruku da tjelesna aktivnost nije dodatna obveza bez koje se može, nego važan dio brige o vlastitom zdravlju. To posebno naglašava studentima fizioterapije, budućim zdravstvenim radnicima, od kojih očekuje da i vlastitim primjerom promiču zdrav način života.
Uz svakodnevne sportske aktivnosti, Veleučilište nastoji razvijati i organizaciju većih natjecanja. Nakon iskustva domaćinstva europskog studentskog prvenstva u vaterpolu, o kojemu je Pejić govorio kao o uspješnom organizacijskom projektu, otvorila se i mogućnost prijave za domaćinstvo europskog prvenstva u šahu. Za takve događaje potrebno je zadovoljiti organizacijske i infrastrukturne uvjete, ali oni ujedno predstavljaju priliku da se Vukovar dodatno afirmira kao grad studentskog sporta.
U konačnici, uspjeh se ne može svesti samo na broj osvojenih medalja ili mjesto na ljestvici. Važno je i koliko je mladih pronašlo sport u kojemu uživa, koliko ih je nastavilo trenirati nakon dolaska na studij te koliko su naučili o disciplini, timskom radu i brizi o sebi.
Pejić zato studentima poručuje da vrijeme studiranja iskoriste i za vlastiti razvoj izvan predavaonica. Nakon završetka studija dolaze nove poslovne i životne obveze, a slobodnog vremena često je manje. Upravo zato razdoblje studiranja može biti prava prilika za stvaranje navika koje će im koristiti i poslije.
Vukovarski studentski sport tako ima dvije važne zadaće, ostvarivati rezultate koji promiču Veleučilište i grad te omogućiti što većem broju mladih da kroz sport izgrade aktivniji, zdraviji i ispunjeniji život.
SNIMKU gostovanja Dražena Pejića u jutarnjem showu Tko rano rani? poslušajte u playeru ispod članka.