Svake godine 3. svibnja obilježava se Svjetski dan slobode medija – dan koji podsjeća na temeljno pravo svih građana na pristup točnim, provjerenim i nepristranim informacijama, ali i na rizike koje novinari svakodnevno preuzimaju kako bi to pravo omogućili. Ovaj dan proglasila je Opća skupština Ujedinjenih naroda 1993. godine, a inicijativa je potekla s Konferencije UNESCO-a u Windhoeku, glavnom gradu Namibije.
Najsmrtonosnija godina od 1993.
Prema podacima Komiteta za zaštitu novinara (CPJ), 2024. godina bila je najsmrtonosnija za novinare otkako ta organizacija vodi evidenciju. Ubijeno je čak 124 novinara i medijskih djelatnika, a gotovo 70% smrti dogodilo se u kontekstu izraelsko-palestinskog sukoba, ponajviše u Pojasu Gaze. UNESCO u svojim izvješćima navodi nižu brojku – 68 ubijenih novinara – zbog različitih metodologija i kriterija. Iako brojke variraju, poruka je jasna, novinarstvo je u mnogim dijelovima svijeta profesija visokog rizika.
Srećom, među ubijenima 2024. godine nije bilo hrvatskih novinara. Međutim, to ne znači da je stanje slobode medija u Hrvatskoj idealno. Hrvatski novinari suočavaju se s različitim vrstama pritisaka, od strateških tužbi protiv novinara (tzv. SLAPP tužbi), prijetnji smrću, pa do fizičkih napada. Nedavno je uredništvu tjednika Nacional stigla ozbiljna prijetnja smrću, što je samo jedan u nizu slučajeva koji upozoravaju na ranjivost medijskih djelatnika u Hrvatskoj. Lokalni mediji, osobito oni izvan Zagreba, dodatno se suočavaju s nedostatkom financijskih resursa, političkim pritiscima i nedovoljnom zaštitom izvora.
Misija, a ne profesija
Pitanje slobode medija sve je važnije i u kontekstu digitalnog doba u kojem društvene mreže, dezinformacije i lažne vijesti lako zasjene profesionalno novinarstvo. Novinarske organizacije redovito ističu kako je autocenzura sve prisutnija pojava kao posljedica straha od otkaza, tužbi ili napada. Pritom, prosječne novinarske plaće u Hrvatskoj ostaju niske, a nesigurni ugovori i rad pod stalnim pritiskom dodatno otežavaju borbu za istinu.
Prema podacima portala MojaPlaca.hr, plaće novinara u Hrvatskoj kreću se između 765 i 1.825 eura neto mjesečno, što je ispod prosječne plaće u zemlji. Ova financijska nesigurnost doprinosi pojavi autocenzure i smanjenju kvalitete novinarskog rada.
HRV Zgrada Hrvatskog radija Vukovar
Unatoč izazovima, budućnost novinarstva leži u prilagodbi digitalnim tehnologijama, jačanju neovisnih medija i osiguravanju održivih poslovnih modela. Potpora javnosti, transparentnost vlasništva i zaštita novinara ključni su za očuvanje slobodnih medija. Unatoč svemu, novinarstvo opstaje, ponajprije zahvaljujući pojedincima koji svoj posao vide kao misiju, a ne samo kao profesiju. Na današnji dan, ali i svakog drugog dana u godini, dužnost je društva osigurati slobodne, neovisne i zaštićene medije. Jer bez slobodnog novinarstva, nema ni slobodnog društva.