Dugotrajna suša i visoke temperature ostavljaju posljedice i na pčelarstvo. Bilje se suši, nema jutarnje rose, nektara je sve manje, a posebno zabrinjava nedostatak peluda koji je ključan za razvoj pčelinjih zajednica. Vukovarski pčelari upozoravaju da bi se pravi razmjeri problema mogli pokazati tek tijekom zime i idućeg proljeća.
Predsjednik Udruge pčelara Vukovar 91 Ivan Dumendžić kaže kako je situacija na području Vukovara, ali i u ostatku Slavonije, iznimno teška i zahtjevna.
- Dugotrajna suša učinila je da se jednostavno bilje i kora potpuno osuše, da nema jutarnje rose, da jednostavno nema nektara i, ono što je najvažnije, nema peluda. Pelud je protein biljnog porijekla koji je neophodan za razvoj pčelinje zajednice - ističe Dumendžić.
Nedostatak peluda najveći problem
Poseban problem nastaje u razdoblju kada se pčelinje zajednice pripremaju za zimu. Matica tada treba proizvesti dugovječnu zimsku pčelu, no bez dovoljno peluda razvoj novih pčela je otežan.
- Sada, kada matica treba zanijeti zimsku dugovječnu pčelu, ona bez peluda uopće ne zanosi novu pčelu. Tako da je situacija dosta kompleksna jer mi sada ni s prihranom, sa sirupom, nećemo ništa postići jer jednostavno matica neće raditi bez peluda - pojasnio je Dumendžić.
Pčelari mogu osigurati vodu i dodatnu prihranu sirupom, no time ne mogu nadomjestiti ono što pčelama trenutno nedostaje u prirodi.
- Najveći problem sada, uz ovu intenzivnu sušu, jest to što smo prisiljeni nositi pojilice i napajati pčele, osigurati im dovoljnu količinu sirupa, što mi možemo. Međutim, mi ne možemo zamijeniti nedostatak peluda u prirodi - rekao je Dumendžić.
Posljedice bi se mogle vidjeti tek na proljeće
Dumendžić upozorava da se posljedice ovakvih uvjeta ne moraju pokazati odmah. Pčele bi u zimu mogle ući oslabljene, a pravi problemi mogli bi uslijediti tek nakon prezimljavanja.
Slična situacija, kaže, već se dogodila prije nekoliko godina, kada su suše bile manje intenzivne, a posljedice su se najviše osjetile u proljeće.
One zajednice koje prežive zimu mogu biti toliko oslabljene da im treba više vremena za razvoj. Time pčelari riskiraju i propuštanje prvih proljetnih paša, među kojima su uljana repica i bagrem.
Izostaje i jesenska paša
Dodatni problem predstavlja i izostanak postrne sjetve i heljde koje su pčelama trebale osigurati jesensku pašu, odnosno izvor peluda i nektara.
- Zbog dugotrajne suše uopće neće doći do nicanja postrne sjetve, heljde i svih ostalih kultura koje se rade u ovom periodu - rekao je Dumendžić te dodao kako zbog svega navedenoga pčelari već sada razmišljaju kako sačuvati zajednice tijekom zime i osigurati njihov razvoj u idućoj godini.
Ove godine dobre paše, ali problem ostaje
Unatoč trenutačno teškim uvjetima, ovogodišnji prinosi s uljane repice, bagrema i suncokreta bili su dobri, ističe Dumendžić. Ono što će izostati jest kasno vrcanje zbog posljedica suše.
Istodobno, pčelari se suočavaju i s problemom niskih otkupnih cijena meda te konkurencijom uvoznih proizvoda. Zbog toga smatra da je potrebno dodatno educirati pčelare i pomoći im u izravnoj prodaji, putem društvenih mreža, interneta, web-trgovina i prodaje na kućnom pragu.
Bez pčela ugroženi i drugi sektori
Dumendžić upozorava kako problemi s kojima se pčelari danas suočavaju nisu važni samo za proizvodnju meda. Pčele imaju ključnu ulogu u oprašivanju, pa bi dugoročno smanjenje broja pčelinjih zajednica moglo imati posljedice i za druge poljoprivredne grane.
- Ako to sve zajedno ne napravimo, jednostavno ćemo ostati bez oprašivača u narednom periodu, a tada će patiti i ratarstvo i voćarstvo - upozorio je.
Udruga pčelara Vukovar 91 zato je pokrenula suradnju s Fakultetom agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, Veleučilištem „Lavoslav Ružička“ u Vukovaru i Ministarstvom poljoprivrede, s ciljem izrade dugoročne strategije za očuvanje pčelarstva.
- Kada jednom ostanemo bez oprašivača, teško će to biti nadomjestiti u nekom kratkom periodu - zaključio je Dumendžić.