U reprezentativnom ambijentu dvorca Eltz održan je jedan od najiščekivanijih panela prvog Vukovar Business Foruma, posvećen umjetnoj inteligenciji, kibernetičkoj sigurnosti i obrani. Panel je okupio stručnjake iz tehnološkog i sigurnosnog sektora, a posebnu pozornost privukao je nastup Karla Kneževića, doktora računalnih znanosti, voditelja AI odjela u Sofascoreu i člana upravnog odbora CroAI-a.
Forum, koji je ove godine okupio predstavnike gospodarstva, državnih institucija i investicijskog sektora, još jednom je potvrdio ambiciju Vukovara da postane jedno od važnijih regionalnih središta razvoja gospodarstva, tehnologije i prometne infrastrukture.
„AI već danas mijenja gotovo svaku industriju“
Govoreći o utjecaju umjetne inteligencije na sigurnosni sektor, Knežević je istaknuo kako AI više nije tehnologija budućnosti, nego alat koji već sada snažno oblikuje gospodarstvo i društvo.
- Umjetna inteligencija izrazito mijenja ne samo područje cyber sigurnosti i obrane, nego praktički sve discipline i većinu gospodarstva, kako u Hrvatskoj, tako i globalno - rekao je Knežević.
Posebno je naglasio dvojaku prirodu AI tehnologije u području sigurnosti.
- AI može biti alat napadača, ali istovremeno i izuzetno snažan alat obrane. Sustavi umjetne inteligencije danas mogu pomoći u detekciji ranjivosti i potencijalnih prijetnji puno brže nego što je to bilo moguće ranije, što omogućava pravovremenu reakciju i prevenciju cyber napada - pojasnio je.
Dodao je kako Hrvatska, unatoč kvalitetnim stručnjacima i pojedinim uspješnim tehnološkim tvrtkama, još uvijek nema dovoljno jasno definiranu nacionalnu strategiju razvoja umjetne inteligencije.
- Hrvatska je među rijetkim državama Europske unije koje još uvijek nemaju potpuno definirane strateške okvire razvoja umjetne inteligencije. Naše institucije, vojska i policija već koriste određene AI alate, ali problem je što taj razvoj ne može funkcionirati izolirano - upozorio je.
Potrebno povezati obrazovanje, industriju i državu
Knežević smatra kako Hrvatska mora stvoriti širi ekosustav koji će povezati akademsku zajednicu, industriju, obrambeni sektor i tehnološku infrastrukturu.
- Država mora stvoriti plodno tlo za razvoj umjetne inteligencije. To znači povezati obrazovanje, industriju, obrambeni sektor i infrastrukturnu podršku poput podatkovnih centara. Tek tada možemo ozbiljno razvijati domaće AI alate i stručnjake - rekao je.
Dotaknuo se i europske regulative, posebno AI Acta i NIS2 direktive, za koje smatra da predstavljaju nužan okvir sigurnosti u digitalnom prostoru.
- Europska unija možda sporije napreduje od SAD-a ili Kine kada govorimo o brzini inovacija, ali Europa je odlučila staviti čovjeka i njegova prava u središte razvoja tehnologije. Ako je cijena toga nešto sporiji razvoj, osobno smatram da je to prihvatljiv izbor - istaknuo je.
Naglasio je kako umjetna inteligencija ne bi trebala biti promatrana isključivo kroz prizmu straha.
- Ljudi često imaju skepsu prema novim tehnologijama, što je razumljivo. No umjetna inteligencija neće nas jednostavno zamijeniti. Ona će transformirati način na koji radimo i živimo, zbog čega je važno kontinuirano educirati javnost i demistificirati sam pojam umjetne inteligencije - poručio je.
Hrvatske tvrtke žele AI transformaciju, ali nema univerzalnog recepta
Govoreći o spremnosti domaćih kompanija na AI transformaciju, Knežević je rekao kako interes postoji, ali mnoge tvrtke još uvijek traže konkretne modele primjene.
- Sve kompanije žele biti dio AI transformacije, ali problem je što ne postoji univerzalna formula. Svaka tvrtka mora sama identificirati procese koje želi automatizirati i definirati ciljeve koje želi postići korištenjem umjetne inteligencije - objasnio je.
Dodao je kako transformacija zahtijeva ulaganja, ali i strateško promišljanje.
- Ne postoji kuharica koja vrijedi za sve. Tvrtke moraju same pronaći svoje prilike i modele razvoja - zaključio je.