Na javne pozive za ugradnju dizala i uređenje pročelja zgrada pristiglo je ukupno 596 prijava, izvijestio je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić. Od toga se 480 prijava odnosi na ugradnju dizala, a 116 na uređenje pročelja.
Najviše prijava za ugradnju dizala stiglo je iz Zagreba, njih 236. Slijede Split sa 76 i Rijeka s 26 prijava. Iz Pule su pristigle 21 prijava, Karlovca 14, dok su Velika Gorica i Vinkovci zaprimili po 13 prijava. Iz Osijeka i Slavonskog Broda stiglo je po 12 prijava.
Država za dizala osigurala dva milijuna eura
Prosječan trošak ugradnje jednog dizala iznosi gotovo 115 tisuća eura, a država je za ovu godinu osigurala dva milijuna eura. U prihvatljivim troškovima ugradnje država sudjeluje s 33 posto.
Za razmatranje prijave potrebno je ispuniti niz uvjeta, među ostalim da fizičke osobe imaju više od 50 posto suvlasničkih dijelova zgrade, da zgrada ima najmanje tri kata, odnosno manje ako u njoj živi osoba s invaliditetom, te da je izrađen glavni projekt ugradnje dizala.
Potrebna je i suglasnost natpolovične većine suvlasnika, kao i osigurana sredstva za vlastiti udio u sufinanciranju. Prednost će imati jedinice lokalne samouprave koje su osigurale sredstva za sufinanciranje.
Tako Grad Zagreb, Slavonski Brod i Pula sudjeluju u troškovima ugradnje dizala s 50 posto, Split s 40 posto, dok su neki drugi gradovi spremni sufinancirati trećinu troškova.
Za pročelja 116 prijava
Na program uređenja pročelja stiglo je 116 prijava, od kojih 87 iz Zagreba. Iz Osijeka i Karlovca pristiglo je po šest prijava, dok je iz Belišća stigla jedna.
Prosječan trošak uređenja jednog pročelja iznosi gotovo 269 tisuća eura, a država je za ovu godinu osigurala tri milijuna eura.
Za razliku od ugradnje dizala, kod uređenja pročelja obvezno je sudjelovanje jedinica lokalne samouprave s jednom trećinom troškova, dok po trećinu osiguravaju država i suvlasnici. Program se odnosi na zgrade koje su zaštićeno pojedinačno kulturno dobro ili se nalaze unutar kulturno-povijesnih cjelina.
Bačić je istaknuo kako se prijave neće obrađivati prema principu „najbržeg prsta“, već će se vrednovati svaka pojedinačno.
- Kod oba poziva nema najbržeg prsta, nego će se vrednovati svaka pojedinačna prijava - poručio je Bačić, najavivši da bi rješenja o dodjeli sredstava trebala biti donesena do kraja godine.
Za sve prijave potrebno još 22 milijuna eura
Interes građana i jedinica lokalne samouprave nadmašio je očekivanja Ministarstva. Za oba programa osigurano je ukupno pet milijuna eura, dok bi za realizaciju svih valjanih prijava bilo potrebno još 22 milijuna eura.
Bačić je rekao da je Ministarstvo već pokrenulo proceduru kako bi se tijekom rebalansa državnog proračuna osigurala dodatna sredstva, dok bi preostali iznos bio osiguran iduće godine.
- Mi smo već u Ministarstvu započeli proceduru da se tijekom rebalansa proračuna osiguraju još određena sredstva u skladu s mogućnostima našeg Ministarstva, a onda ćemo preostali dio sredstava osigurati iduće godine - rekao je Bačić.
Velik interes i za energetsku obnovu
Velik interes zabilježen je i za energetsku obnovu zgrada javnog sektora. Za taj je program osigurano 106 milijuna eura, a tijekom gotovo šestomjesečnog javnog poziva pristigla su 432 projektna prijedloga.
Cilj je ostvariti najmanje 50-postotnu uštedu godišnje toplinske energije za grijanje, najmanje 30-postotnu uštedu primarne energije te smanjenje emisije stakleničkih plinova.
Za realizaciju svih 432 projekta potrebno je 531,5 milijuna eura, što je znatno više od trenutno osiguranih sredstava.