Višestruka diskriminacija i prepreke u svakodnevnom životu
Žene s invaliditetom u Hrvatskoj i dalje se suočavaju s brojnim preprekama – od zapošljavanja i obrazovanja do pristupa informacijama i institucijama. Upravo je na te izazove upozoreno na panel raspravi „Prava. Pravda. Djelovanje. Za sve žene i djevojčice“ koju je organizirala Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) u partnerstvu s osječkim područnim uredom Pravobranitelja za osobe s invaliditetom.
Cilj rasprave bio je razmijeniti iskustva, ojačati suradnju institucija te potaknuti aktivnije djelovanje u zaštiti i promicanju prava žena, posebice žena s invaliditetom koje se često nalaze u dodatno nepovoljnom položaju u odnosu na žene bez invaliditeta.
Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj živi više od 162 tisuće žena s invaliditetom, što čini oko 45 posto ukupnog broja osoba s invaliditetom.
– Sam doživljaj invaliditeta još uvijek ima velik utjecaj na to kako društvo doživljava osobu, ali i na njezina vlastita očekivanja o tome što bi trebala raditi, gdje živjeti i kakav bi njezin život trebao biti – istaknula je Tatjana Kukec, savjetnica Pravobranitelja za osobe s invaliditetom u područnom uredu Osijek.
Dodala je kako su prepreke s kojima se suočavaju žene s invaliditetom vrlo slične onima s kojima se susreću i muškarci s invaliditetom – od zapošljavanja i uskraćivanja razumne prilagodbe do arhitektonskih prepreka, nepristupačnih informacija te poteškoća u sustavima obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi.
Kampanja za aktivnije i vidljivije žene
Panel je održan u sklopu tradicionalne kampanje SOIH-a „Aktivne i uključene“, koja se bavi unapređenjem prava žena s invaliditetom i njihovim snažnijim uključivanjem u društvo.
– Slogan ovogodišnje rasprave je „Prava. Pravda. Djelovanje. Za sve žene i djevojčice“, čime želimo potaknuti društvo na konkretne korake u zaštiti njihovih prava – pojasnila je Petra Mičević iz SOIH-a.
Nasilje koje često ostaje skriveno
Poseban naglasak stavljen je na problem nasilja nad ženama s invaliditetom, koje vrlo često ostaje neprijavljeno.
– Broj osoba koje svakodnevno trpe nasilje, osobito žena s invaliditetom, znatno je veći od broja prijavljenih slučajeva. Razlozi su nedovoljno dostupna komunikacija, nedostatak podrške sustava i nepovjerenje u institucije – upozorila je Kukec.
Dodala je kako su žene s invaliditetom često dodatno ovisne o nasilniku, ne samo financijski nego i u pogledu skrbi i pomoći u svakodnevnom životu.
Potrebna dostupnost sustava i podrška institucija
Na panelu je istaknuto i da žene s invaliditetom, kao i svi drugi građani, mogu potražiti pomoć institucija, no u praksi se susreću s brojnim preprekama – od komunikacijskih za osobe s oštećenjem vida ili sluha do arhitektonskih barijera poput nedostatka rampi.
Panel raspravi prisustvovala je i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Osječko-baranjske županije Sarafina Zelić Kos, koja je naglasila kako županija kontinuirano podupire rad udruga koje skrbe o osobama s invaliditetom.
– Prava žena s invaliditetom jasno su definirana i zapisana. Na nama je da kroz svoje aktivnosti osiguramo da ona budu jednako dostupna kao i svim drugim ženama. Potrebno je dodatno jačati sustav podrške, osigurati dostupnije informacije, zaštitu i pomoć – poručila je Zelić Kos.