Uoči ovogodišnjeg Vukovar Business Forum, koji će i ove godine okupiti stručnjake iz gospodarstva, znanosti i javnog života, među sudionicima panel rasprave o razvoju medicine i zdravstva u Vukovaru bit će i Dr. Alen Juginović, liječnik i istraživač ba Harvard Medical School, te na Massachusetts General Hospitalu gdje se usavršava u kliničkoj dijagnostici i liječenju poremećaja spavanja. Njegova istraživanja bave se utjecajem kvalitete spavanja na zdravlje, s posebnim naglaskom na mozak i probavni sustav. Profesionalni put doktora Juginovića vodi od Splita pa do Harvarda, a ističe kako je medicina spavanja jako zanimljivo polje.
- Jednu trećinu života provedemo spavajući, a nismo sigurni koji su točni odgovori na glavna pitanja vezana za spavanje. Zašto uopće spavamo je vrlo jednostavno pitanje, znamo da je spavanje izuzetno važno za zdravlje, ali nismo sigurni koja je osnovna svrha spavanja. Drugo pitanje je zašto spavamo sedma ili osam sati, neke životinje spavaju tri sata, neke pak spavaju 18 sati. Ne znamo odgovor na ta pitanja, a upravo iz znatiželje sam se počeo baviti s neuroznanosti o spavanju, kaže doktor Alen Juginović.
SPAVANJE UTJEČE NA CIJELO TIJELO
San je ključna komponenta za cjelokupno zdravlje čovjeka, a Juginović ističe da se još u Splitu fokusirao na ovu temu.
- Kada sam postao demonstrator i asistent na katedri za neuroznanost koja je imala fokus na spavanju shvatio sam koliko je spavanje važno za zdravlje. Počeo sam odlaziti u našu kliniku za spavanje u Splitu spoznao sam koliko je spavanje zapravo široko područje. Spavanje utječe na cijeli spektar fizičkog i mentalnog zdravlja. Tada me počelo sve više zanimati i od tada sam odlučio baviti se medicinom spavanja, kaže Juginović.
Kod ljudi postoji velika povezanost mozga, sna i probavnog sustava, a današnji način života je vrlo dinamičan i utječe na dužinu spavanja. Pretpostavka je da trećina ljudi spava manje od preporučenih sedam do devet sati za odrasle osobe.
- Nažalost način života sve više utječe na spavanje i zato je jako važno da se ljudi posvete tome da poboljšaju svoju kvalitetu spavanja. Nećemo se samo osjećati loše i bit umorni ako ne spavamo nego je problem dugoročno zdravlje. Loša kvaliteta spavanja kroz duži period je povezana s brojnim neurološkim, psihijatrijskim, srčanim i drugim bolestima, ističe Juginović.
SKRAĆIVANJE SNA ZAPRAVO JE GUBLJENJE VREMENA
Uz prehranu i tjelovježbu san je treći stup zdravlja, a ne naglašava se dovoljno za koje aspekte zdravlja jer spavanje važno jer utječe na svaki organ u našem tijelu, a ne samo mozak.
- Jedna od čestih zabluda je ta da ne spavamo jer mislimo da gubimo vrijeme. Međutim dugoročni utjecaj kvalitete spavanja na zdravlje moramo gledati kao investiciju u svoje zdravlje, a ne gledati na spavanje kao na jedna aspekt života zbog kojeg gubimo vrijeme. Pokazalo se da ljudi koji lošije spavaju već nakon dan ili dva sporije donose odluke i generalno nisu na optimalnoj i kognitivnoj razini na kojoj bi trebali biti. Možemo reći da je zapravo skraćivanje spavanja gubljenje vremena, kaže Juginović koji upravo radi na jednoj posebnoj studiji kako bi se utvrdilo kako se san razvijao u proteklih 40-ak godina.
- Analiziramo te podatke, ali generalno bih rekao da se spavanje pogoršava. Postoji i međugeneracijski jaz s razlikama u dužini spavanja od 10 ili 20 minuta. Spavanje je jako individualna stvar, ali generalno se dužina spavanja u proteklih 40 godina nije dramatično smanjila. No kada gledamo istraživanja o kvaliteti sna možemo reći da su brojke zabrinjavajuće bilo da su subjektivni podaci poput nekih anketa ili objektivni podaci kod ljudi koji odlaze u centar za spavanje gdje im se analizira kvaliteta spavanja između 20 i 30% ljudi spava manje od preporučenih sedam do devet sati. Ne radi se tu samo o nesanici već u medicini spavanja postoji preko 60 poremećaja spavanja. Generalno gledano da svaka peta osoba ima jedna od poremećaja spavanja u određenom djelu života, kaže Juginović.
MOBITELI, STRES I LOŠE NAVIKE
Ljudi često pribjegavaju liniji manjeg otpora pa probleme sa spavanjem pokušavaju riješiti uzimanjem lijekova za koje doktor Juginović ističe da se faze spavanja time pogoršavaju.
- Takvi lijekovi generalno mogu pomoći kod bržeg odlaska na spavanje, međutim sama kvaliteta i sve faze spavanja se pogoršavaju. Lijekovi nisu izlječenje od poremećaja spavanja, oni su najčešće tu da zaustave simptome, ali uzrok nesanice je često stres, poput financijskog ili obiteljskog stresa i lijek neće izliječiti taj stres i ne bi trebao biti primarna linija terapije kod poremećaja spavanja, naglašava Juginović.
Postoje brojne aktivnosti koje bi ljudi trebali, odnosno ne bi trebali raditi prije odlaska na spavanje, a na kvalitetu sna utječe i korištenje mobilnih uređaja koje mnogi koristimo do samog trenutka odlaska na spavanje.
- Svi mi od prve sekunde kada se probudimo pa dok ne odemo na spavanje gledamo u mobitel. To na san utječe na dvije razine, a prva razina je svjetlo koje je primarni znak našem mozgu je li dan ili noć vani. Mi zapravo kroz svijetlo s ekrana mozgu dajemo znak da je dan iako je vani noć. Ti signali su konfuzni jer unutarnji ritam tijela govori noć je, a svjetlo s mobitela govori kako je dan najvjerojatnije će pogoršati usnivanje i održavanje spavanja. To nije dramatično, ali je samo jedan od načina kako možemo poboljšati spavanje, govori Juginović.
SPAVANJE TREBA POSTATI DIO ZDRAVSTVENE KULTURE
Edukacije o spavanju u barem malom dijelu trebale bi biti dio školskog obrazovnog sustava jer postoje studije koje pokazuju da djeca koja bolje spavaju postižu bolje rezultate i imaju bolji akademski uspjeh. U tom smislu Juginović ističe kako bi bilo dobro kada bismo u Hrvatskoj imali jednu javnozdravstvenu kampanju u kojoj je spavanje središnji dio uz tjelovježbu i zdravu prehranu.
Juginović kroz svoju karijeru radi i s vrhunskim sportašima koji veliku važnost pridaju kvaliteti sna kako bi na sportskom terenu imali priliku polučiti što bolji rezultat.
- U vrhunskim sportskim timovima nijanse mogu biti razlika između pobjede i poraza. Zbog toga je spavanje izrazito važan faktor ne samo kod boljih performansi na terenu za vrijeme utakmice ili meča već i za smanjenje rizika od ozljeda. Ljudi koji su bolje naspavani su bolje koncentrirani i manja je vjerojatnost da podlegnu ozljedi. Kada se ozljeda dogodi spavanje ima vrlo važnu komponentu kod ubrzanja oporavka. Tu nije riječ o pet puta bržem oporavku, ali i 5 % brži povratak na teren je nešto što je kod vrhunskih sportaša izrazito važno, kaže Juginović.
POPULARIZAICJA ZNANOSTI I POVEZIVANJE HRVATSKIH LIJEČNIKA
Doktor Juginović na temu spavanja izdao je knjigu „Sleep science made simple” u kojoj na jednostavan način želi objasniti običnim ljudima pokušava približiti ovu temu.
- Knjiga je napisana na vrlo jednostavan način kako bi svi mogli razumjeti važnost i utjecaj spavanja na brojne aspekte života, od sporta do leadershipa i generalnog zdravlja. Poanta je bila osvijestiti važnost spavanja kod svih ljudi, od opće populacije do sportaša, ističe Juginović koji je na ovaj način približio znanost običnim ljudima na jednostavan način.
- Popularizirati znanost trebamo od osnovne škole, jer puno je lakše naučiti dijete nekoj promjeni nego osobu koja ima 40 ili 50 godina. Moramo u svijest djece integrirati važnost spavanja i generalno zdravlja kako bi mogli imati zdraviji i duži život. To može imati fenomenalnog benefita, ne nužno sutradan, ali kroz godine mislimo da to ima izuzetno dobar učinak na generalnu populaciju.
Kako bi poboljšali kvalitetu spavanja važno je naučiti mozak da je spavaća soba namijenjena na spavanje koje mora imati svoj ustaljeni ritam neovisno o tome koji je dan.
- Jako je važno da mozak zna da je spavaća soba namijenjena spavanju, a ne da jednom spavamo na kauču, a drugi dan u sobi. Uz to važan je ustaljeni ritam, moramo ići na spavanje i buditi se u isto vrijeme jer je to važno da organizam zna da recimo u 23 sati ide spavati, a budi se u sedam kako bi to mogao anticipirati. Jako je važno da je soba zamračena jer je svijetlo glavni znak našem mozgu je li dan ili noć, a osim toga barem 30 minuta prije spavanja važno je isključiti ekrane u koje gledamo poput televizora i mobitela. Jako je važno ne jesti neposredno prije spavanja jer ćemo se zbog toga vjerojatno probuditi, a za kvalitetno spavanje jako je važan kontinuitet spavanja i na žalost nije isto spavati četiri sata pa se probudimo prije nego što spavamo još četiri sata kao da spavamo u kontinuitetu osam sati. Kada se probudimo ujutro jako je važno dobiti sunčevo ili bilo koje svijetlo zato što nam to resetira naš cirkadijalni ritam koji kontrolira budnost i spavanje, kaže Juginović.
Kroz svoju karijeru i suradnju s drugim znanstvenicima Juginović je osnivač udruge Med&X-a kroz koju brojni znanstvenici surađuju i unaprjeđuju hrvatsku znanost.
- Riječ je o neprofitnoj organizaciji kojoj je cilj graditi mostove između hrvatske i međunarodne medicine i znanosti. Imamo nekoliko projekata, a u Zagrebu i Splitu imamo godišnje konferencije gdje biomedicinski lideri diljem svijeta dolaze kod nas u Hrvatsku kako bi predstavili svoj rad i povezali se s našom zajednicom. Drugi projekt je Building bridges in Biomedicine, u kojem po našim veleposlanstvima diljem svijeta održavamo događaje kako bismo angažirali međunarodnu hrvatsku zajednicu koja živi u Americi, Ujedinjenom kraljevstvu, Švicarskoj i pokušali je povezati s biomedicinskom zajednicom u Hrvatskoj i angažirati ih za suradnje. Imamo i projekt suradnje s laboratorijima i klinikama vodećih bolnica i sveučilišta svijeta, poput Harvarda, MIT-a, Cleveland Clinic i drugi kako bismo našim medicinskim studentima, mladim liječnicima i znanstvenicima omogućili u prosjeku dva mjeseca odlaska tamo i učenja kako bismo implementirali ta znanja njihovim povratkom u Hrvatsku, kaže Juginović.
VEĆA ULAGANJA U ZNANOST I MEĐUNARODNU SURADNJU
Na Vukovar Business forumu od 21. do 23. svibnja doktor Juginović sudjelovat će na panel raspravi o razvoju medicine i zdravstva u Vukovaru, a Juginović ističe kako su Hrvatskoj potrebna veća ulaganja u bazičnu znanost.
- Znam da Hrvatska nije najbogatija zemlja na svijetu, ali doista mislim da se više novca može investirati targetirano u znanstvene projekte koji mogu pomoći ljudima. Mora postojati bolja integracija između bazične znanosti i kliničke medicine mislim da bi bila jako važna. Kada u Americi uđete u bolnicu s jedne strane je klinika, a s druge strane je laboratoriji te klinike koji istražuje upravo ono čime se klinika bavi kako bi mogli pacijentima pomoći. To je nešto što u hrvatskoj medicini nedostaje i volio bih vidjeti puno veću angažiranost u tom pogledu, govori Juginović ističući kako je u svemu tome važna povezanost lokalnih bolnica s međunarodnim institucijama i centrima izvrsnosti.
- Bilo koja bolnica u Hrvatskoj koliko god velika ili mala bila mora pokušati biti najbolja bolnica što može. Važan aspekt je učenje od drugih, tu govorim o učenju tehnika i vještina koje određena bolnica nema. To se može vrhunski razviti kroz međunarodnu kolaboraciju što možda zvuči komplicirano, ali kolaboracija počinje jednostavnim e-mailom. Teba se usuditi poslati mail u kojem ćete reći što želite i puno češće nego što mislite dobit ćete pozitivan odgovor s druge strane, kaže Juginović.
Nameće se pitanje i kako manje sredine poput Vukovara mogu djelovati kako bi na svome području zadržali kadar potreban za razvoj medicine.
- Ono što je najvažnije je kontinuirano ulagati u edukaciju liječnika i razvoj njihovih vještina. Možete napraviti potpuno novu bolnicu, ali ako se ta bolnica ne razvija tijekom 20 godina neće biti jedna od vodećih bolnica. Taj kontinuitet ulaganja u svoje ljude, liječnike i znanstvenike je vrlo važan bez obzira je li riječ o maloj sredini i manjoj bolnici. Ono što je potrebno po tom pitanju je povezati se s hrvatskom s dijasporom koja radi u brojnim državama svijeta u vrhunskim medicinskim centrima. Ako utvrdimo da recimo naša kardiologija, neurologija ili nešto drugo nije na razini na kojoj bismo htjeli idemo se javiti hrvatskom liječniku ili liječnici koja živi u inozemstvu i radi u vrhunskom centru s pitanje možete li nam s pomoću. U tom pitanju nema srama nego bi ljudi trebali biti ponosni kada kažu da žele poboljšati svoju bolnicu. Možemo napraviti mali kongres i kontinuirani biti u kontaktu s tim ljudima, a ne samo dva dana. Tada bismo doista i u Vukovaru ili nekom drugom mjestu mogli implementirati neke tehnike koje se rade recimo u Americi. Mislim da tako ljudi mogu dosita vidjeti da se aktivno radi na poboljšanjima, tada će biti puno više voljni ostati nego ako primijete da se u određenoj bolnici ništa ne događa i ako bolnica ne napreduje, zaključuje Juginović.