Bila je subota, 17. svibnja 2014. godine. Nebo nad istokom Hrvatske već je danima bilo teško i tamno, rijeka Sava prijetila je svakim novim satom, a ljudi uz njezinu obalu s nevjericom su gledali kako vodostaj raste do nezapamćenih razina. Nitko nije mogao slutiti da će samo nekoliko sati kasnije nastati prizori koje će Hrvatska pamtiti desetljećima.
Toga dana vodostaj Save kod Županje dosegnuo je rekordnih 1194 centimetra, najviše otkako postoje mjerenja. U poslijepodnevnim satima popustio je nasip kod Rajeva Sela, a samo nekoliko minuta poslije i kod Račinovaca. Voda se pretvorila u silovitu bujicu koja je u kratkom vremenu progutala Gunju, Račinovce, Rajevo Selo i okolna mjesta Cvelferije. Uslijedila je dramatična utrka s vremenom.
DANI KADA JE CVELFERIJA OSTALA POD VODOM
Evakuacija stanovništva počela je još prije pucanja nasipa. Na području županjske Posavine bile su podignute sve operativne snage - policija, vatrogasci, Hrvatska vojska, HGSS, Crveni križ, civilna zaštita i stotine volontera iz cijele Hrvatske.
Pripremljeni su autobusi za evakuaciju stanovništva, kamioni za izvlačenje stoke, a sportske dvorane, škole i domovi kulture pretvoreni su u privremena prihvatilišta. Ljudi iz Gunje, Račinovaca, Rajeva Sela, Strošinaca, Drenovaca, Soljana, Bošnjaka, Posavskih Podgajaca i drugih mjesta smještani su u Županju, Otok, Cernu, Gradište, Vinkovce, Privlaku, Komletince i brojna druga mjesta diljem Slavonije. Mnogi u početku nisu željeli otići.
Neki su vjerovali da voda neće doći do njihovih kuća. Drugi nisu htjeli ostaviti stoku, imanja i sve ono što su gradili cijeli život. Policija i pripadnici civilne zaštite cijelu su noć obilazili sela i nagovarali ljude da napuste domove. A onda je voda stigla.
U Gunji su kuće nestajale pod mutnom bujicom gotovo do krovova. Ulice su se pretvorile u rijeke. Plutali su hladnjaci, ormari, drva, traktori i uginula stoka. Ljudi su spašavani čamcima i vojnim vozilima, dok su pojedini ostajali zarobljeni na katovima kuća čekajući pomoć.
DVIJE IZGUBLJENE LJUDSKE SUDBINE
Katastrofa je odnijela i ljudske živote. Prva žrtva bio je muškarac iz Rajeva Sela kojeg je prvi nalet vodene bujice doslovno otrgnuo od ograde za koju se držao. Nekoliko tjedana poslije pronađeno je i tijelo druge nestale osobe. Te dvije smrti ostale su trajni podsjetnik na snagu prirode i nemoć čovjeka pred vodom koja je tih dana nosila sve pred sobom.
VIŠE OD 13 TISUĆA EVAKUIRANIH I ŠTETA OD 1,7 MILIJARDI KUNA
Razmjeri katastrofe bili su golemi. Prema službenim procjenama, evakuirano je oko 13 tisuća stanovnika. Oštećeno je više od 7500 objekata, a ukupna materijalna šteta procijenjena je na više od 1,7 milijardi kuna. Poplavljeno je oko 8500 hektara poljoprivrednog zemljišta.
Uništene su kuće, gospodarski objekti, škole, crkve, ceste i infrastruktura. Štete na javnim ustanovama procijenjene su na više od osam milijuna kuna, a na infrastrukturi na više od 220 milijuna kuna.
Posebno su stradali stočari. Tisuće životinja morale su biti evakuirane, a mnoge nisu preživjele. Prema podacima tadašnjih službi, spašeno je gotovo šest tisuća životinja, dok su stotine tona lešina uklanjane s poplavljenih područja kako bi se spriječile zaraze. Zbog opasnosti od epidemija Ministarstvo zdravstva proglasilo je epidemijsku ugrozu na poplavljenim područjima.
HRVATSKA KOJA JE TIH DANA DISALA KAO JEDNO
No, uz tragediju ostala je zapamćena i nevjerojatna solidarnost. U pomoć Slavoniji tih su dana pristizali ljudi iz cijele Hrvatske. Volonteri su punili vreće pijeskom, kuhali obroke, skupljali humanitarnu pomoć, vozili čamce i spašavali životinje. Navijačke skupine, branitelji, studenti, vatrogasci i obični građani radili su rame uz rame danima bez prestanka.
Hrvatska vojska bila je na terenu od prvih dana. U akcijama su sudjelovali helikopteri, amfibijska vozila, inženjerijski strojevi i stotine pripadnika Oružanih snaga. Podizani su zečji nasipi, građena druga crta obrane i preusmjeravan vodeni val prema Spačvanskom bazenu kako bi se spasila druga mjesta.
Za obranu nasipa ugrađeno je više od milijun vreća pijeska, tisuće kubika kamena i deseci tisuća kubika pijeska.
Diljem Hrvatske organizirani su humanitarni koncerti i akcije pomoći. Građani su za stradala područja prikupili desetke milijuna kuna pomoći, a pomoć je pristizala i iz inozemstva.
OBNOVA KOJA JE TRAJALA GODINAMA
Kad se voda počela povlačiti, tek tada se vidjela prava razmjera tragedije. U Gunji i okolnim selima ostale su blatne kuće bez podova, zidova i namještaja. Ljudi su se vraćali u domove koje više nisu prepoznavali. Mnogi su mjesecima živjeli u kontejnerskim naseljima. Država je pokrenula veliku obnovu kuća i infrastrukture, a brojni donatori pomagali su obnovu sela, društvenih domova i javnih objekata.
Dio ljudi svoje je kuće obnavljao samostalno, dok su druge obnavljane kroz državni program. Godinama poslije još su se vodili pojedini sudski sporovi vezani uz obnovu, no najveći dio naselja postupno je vraćen u život. Gunja je dobila obnovljeni društveni dom, uređene javne prostore i novu infrastrukturu, ali demografske rane ostale su vidljive. Mnogi mladi nakon poplava otišli su trbuhom za kruhom u inozemstvo i nikada se nisu vratili.
LEKCIJA KOJU CVELFERIJA NE ZABORAVLJA
Danas, dvanaest godina poslije, Cvelferija ponovno živi. Djeca ponovno idu u škole, u dvorištima se čuje pjesma, obrađuju se njive, a Sava ponovno izgleda mirno. No oni koji su proživjeli svibanj 2014. dobro znaju koliko se život može promijeniti u samo nekoliko sati.
Poplave iz 2014. ostale su trajna opomena koliko je važno ulagati u sustav obrane od poplava, održavanje nasipa i sustav civilne zaštite. Nakon katastrofe pokrenuti su brojni projekti jačanja obrane od velikih voda, a Hrvatske vode i nadležne službe kontinuirano upozoravaju da klimatske promjene donose sve češće ekstremne vremenske prilike.
Ali možda najveća lekcija tih dana nije bila samo o vodi. Bila je to lekcija o ljudima. O susjedima koji su spašavali susjede. O nepoznatim ljudima koji su dolazili pomoći bez pitanja. O Slavoniji koja je, unatoč tragediji, pokazala nevjerojatnu snagu, dostojanstvo i zajedništvo. Voda je 2014. odnijela mnogo toga. Kuće, uspomene, godine rada i sigurnost jednog kraja. No nije odnijela ono najvažnije, ljude i njihovu volju da ponovno počnu ispočetka.
U playeru ispod teksta dostupan je prilog iz emisije Hrvatskog radija Vukovar „Dogodilo se na današnji dan“, koji donosi kompilaciju tonskih izjava stanovnika Cvelferije prikupljenih na terenu u svibnju 2014. godine, uz izjave dane Media servisu i drugim medijima te dio priloga iz Vijesti Nove TV.