Tijekom toplijih mjeseci povećava se i broj boravaka u prirodi, ali i rizik od uboda krpelja. Stručnjaci upozoravaju da upravo tijekom proljeća, ljeta i jeseni raste mogućnost zaraze bolestima koje ovi nametnici prenose, a u Hrvatskoj su najznačajnije lajmska borelioza i krpeljni meningoencefalitis.
Kako pojašnjava dr. Mislav Gugić, specijalist epidemiologije u Zavodu za javno zdravstvo vukovarsko-srijemske županije, riječ je o dvjema različitim bolestima koje imaju zajedničkog prijenosnika – krpelja, ali ih uzrokuju različiti uzročnici.
-Lajmsku boreliozu uzrokuje bakterija Borrelia burgdorferi, dok je krpelj samo prijenosnik. Za prijenos bakterije najčešće je potrebno da krpelj bude pričvršćen na koži između 24 i 36 sati, zbog čega je iznimno važno ukloniti ga što prije - ističe dr. Gugić. Dodaje kako se lajmska bolest uspješno liječi antibioticima ako se terapija započne na vrijeme, no za razliku od krpeljnog meningoencefalitisa, protiv nje još uvijek ne postoji cjepivo.
Prvi i najprepoznatljiviji znak lajmske bolesti je šireće crvenilo oko mjesta ugriza, poznato kao eritem migrans, koje se može pojaviti nekoliko dana, ali i nekoliko tjedana nakon uboda. Uz njega se mogu javiti umor, povišena tjelesna temperatura te bolovi u mišićima.
-Ako se bolest ne liječi, tjednima ili mjesecima kasnije može zahvatiti živčani sustav i srce. Zato je najvažnije reagirati na vrijeme - upozorava dr. Gugić.
Za razliku od lajmske bolesti, krpeljni meningoencefalitis uzrokuje virus koji se može prenijeti već nekoliko minuta nakon ugriza. Prvi simptomi, poput temperature, glavobolje i bolova u mišićima, najčešće se javljaju nakon sedam do 14 dana. Nakon privremenog poboljšanja kod dijela oboljelih može se razviti upala mozga i moždanih ovojnica.
-Javljaju se jake glavobolje, ukočen vrat, povraćanje i smetnje svijesti. Većina oboljelih se oporavi, ali kod nekih mogu ostati dugotrajne neurološke posljedice - kaže dr. Gugić.
Protiv krpeljnog meningoencefalitisa postoji učinkovito cjepivo koje se posebno preporučuje osobama koje zbog posla ili rekreacije često borave u šumama i drugim prirodnim područjima, poput šumara, djelatnika komunalnih službi, granične policije te planinara i izletnika.
Liječnici savjetuju da se krpelj ukloni što je prije moguće tankom pincetom, hvatajući ga što bliže koži i laganim povlačenjem prema gore. Nakon toga mjesto uboda treba dezinficirati. Ako osoba nije sigurna da je krpelj pravilno uklonjen ili ga ne može sama izvaditi, potrebno je javiti se liječniku.
Mjesto ugriza treba pratiti tijekom sljedećih 30 dana te obratiti pozornost na pojavu širećeg crvenila, povišene temperature ili neuroloških simptoma. U slučaju bilo kojeg od tih znakova potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo, ove godine u županiji prijavljena su tri slučaja lajmske borelioze, dok je prošle godine bio je prijavljen jedan slučaj. Krpeljni meningoencefalitis ove godine nije zabilježen.
-Svi prijavljeni slučajevi lajmske borelioze pravodobno su liječeni i nije bilo težih posljedica. Najvažnija je prevencija - tijekom boravka u prirodi nositi dugu odjeću, koristiti repelente te po povratku kući detaljno pregledati sebe, djecu i kućne ljubimce jer i oni mogu donijeti krpelje u dom - zaključio je dr. Gugić.