Ljetni mjeseci donose povećan rizik od trovanja hranom i crijevnih zaraznih bolesti, a visoke temperature stvaraju idealne uvjete za razmnožavanje bakterija. Građanima se zato savjetuje poseban oprez pri pripremi, transportu i čuvanju hrane, osobito tijekom roštilja, piknika i boravka na otvorenom.
Na to upozorava specijalist epidemiologije dr. Mislav Gugić iz Zavoda za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije, koji pojašnjava da alimentarne infekcije, toksoinfekcije i intoksikacije nastaju nakon konzumacije hrane kontaminirane bakterijama ili njihovim toksinima.
– Najčešći uzročnik je salmonela, a izvor zaraze najčešće su meso peradi te sirova ili nedovoljno termički obrađena jaja. Glavni simptomi su proljev, grčevi i bolovi u trbuhu, povraćanje te povišena tjelesna temperatura. U većini slučajeva liječenje je simptomatsko, a najvažnije je nadoknaditi izgubljenu tekućinu kako bi se spriječila dehidracija. Antibiotici se najčešće ne preporučuju jer mogu produljiti kliconoštvo i izazvati dodatne komplikacije - ističe dr. Gugić.
Podaci za Vukovarsko-srijemsku županiju pokazuju kako su u prvih sedam mjeseci ove godine prijavljena tri slučaja salmoneloze, dok ih je tijekom cijele 2025. godine bilo 38. Ipak, epidemiolozi očekuju povećanje broja oboljelih tijekom ljeta jer je upravo razdoblje od lipnja do rujna vrhunac pojave ovih infekcija.
– Visoke temperature pogoduju razmnožavanju bakterija, a tijekom ljeta češće dolazi do prekida hladnog lanca prilikom transporta hrane na izlete, piknike i roštilje. Upravo tada nastaje najveći rizik od razvoja bakterija u namirnicama – upozorava.
Dr. Gugić ističe kako salmonela više nije najčešća bakterijska crijevna infekcija koja se prenosi hranom. Danas je u Hrvatskoj, kao i u mnogim europskim državama, češća kampilobakterioza, koju uzrokuje bakterija Campylobacter jejuni.
– Campylobacter vrlo često kolonizira perad bez znakova bolesti pa tijekom obrade mesa lako dolazi do kontaminacije. Za zarazu je dovoljna vrlo mala količina bakterija. Ove godine u našoj županiji zabilježeno je 12 slučajeva kampilobakterioze, odnosno čak četiri puta više nego salmoneloze. To ne znači da je Campylobacter naglo porastao, nego da su dugogodišnji programi nadzora uspješno smanjili pojavnost salmoneloze - pojašnjava epidemiolog.
Kao moguće uzročnike trovanja hranom navodi i patogene bakterije Escherichia coli, čiji su najčešći izvori mljeveno meso, nepasterizirano mlijeko i svježe povrće.
Govoreći o prevenciji, naglašava nekoliko osnovnih pravila: hranu treba čuvati na temperaturi nižoj od pet stupnjeva Celzijevih, meso dobro termički obraditi na temperaturi višoj od 65 stupnjeva, kuhanu hranu ne ostavljati na sobnoj temperaturi dulje od dva do tri sata te spriječiti križnu kontaminaciju između sirove i gotove hrane. Posebno ističe važnost čistih ruku, pribora i radnih površina.
– Higijena je najvažnija mjera prevencije – poručuje.
Na liječničku pomoć treba se javiti ako su proljev i povraćanje učestali te postoji opasnost od dehidracije.
– Kod učestalih proljeva i povraćanja dolazi do velikog gubitka tekućine i elektrolita. Ako osoba više puta povraća ili ima česte proljeve u kratkom vremenu, potrebno je odmah javiti se liječniku ili hitnoj službi. Dehidracija može imati ozbiljne posljedice, a ponekad je jedini način nadoknade izgubljene tekućine infuzijska terapija - zaključio je dr. Mislav Gugić.