Škola nije samo mjesto na kojemu se usvajaju činjenice, polažu ispiti i stječu kvalifikacije. Ona je i prostor u kojemu mladi otkrivaju vlastite mogućnosti, uče surađivati, razvijaju odgovornost i pripremaju se za život koji ih čeka nakon završetka obrazovanja. Upravo se takva slika škole mogla iščitati iz razgovora s Jelenom Vinaj, ravnateljicom Prve srednje škole Vukovar, koja je gostovala u jutarnjem showu „Tko rano rani?” kod Lejle i Robija.
Govoreći o svakodnevnom životu škole, njezinim obrazovnim programima, promjenama u nastavi i budućim planovima, Vinaj je predstavila ustanovu koja nastoji povezati tradicionalne vrijednosti s novim načinima poučavanja te obrazovanje što više približiti potrebama učenika i tržišta rada.
Da škola svoju odgojnu ulogu ne promatra isključivo kroz nastavni plan i program, pokazalo je i nedavno obilježavanje Dana kruha i Dana škole. Događaj je bio prilika za susret različitih generacija, očuvanje običaja i podsjećanje na vrijednosti koje su važne i izvan školskih klupa.
Trideset stolova, bogatstvo tradicije i velika lekcija solidarnosti
Školsko dvorište Prve srednje škole Vukovar 20. listopada pretvorilo se u mjesto susreta, mirisa domaćih peciva i podsjećanja na nekadašnji način života. Učenici su, uz pomoć nastavnika, roditelja, baka i prijatelja škole, pripremili i uredili čak 30 stolova. Na njima su se našli domaći kruh, peciva i kolači, narodne nošnje, stari uporabni predmeti i drugi sadržaji koji čuvaju uspomenu na tradiciju i običaje.
- Svaki stol bio je rezultat zajedničkog rada i prilika da mlađi naraštaji upoznaju dio nasljeđa koje su starije generacije čuvale i prenosile. Takve aktivnosti imaju i važnu odgojnu dimenziju, učenici ne uče o tradiciji samo iz udžbenika, nego je upoznaju kroz predmete, priče, obiteljska sjećanja i neposredno sudjelovanje - ispričala je Vinaj.
Ipak, ovogodišnje obilježavanje nije bilo posvećeno samo baštini i zajedništvu. Posebno mjesto imala je humanitarna akcija prikupljanja prehrambenih proizvoda i higijenskih potrepština za Socijalnu samoposlugu Vukovar.
- Upravo takvim konkretnim djelima škola mladima približava značenje solidarnosti. Pomoć onima kojima je potrebna nije tek riječ koju će učenici zapisati u bilježnicu, nego vrijednost koju mogu primijeniti u vlastitoj zajednici. Uključivanje učenika, njihovih obitelji i djelatnika škole pokazalo je kako se obrazovna i odgojna uloga ustanove međusobno nadopunjuju - kaže Vinaj.
Dan kruha i Dan škole tako su postali više od prigodnog okupljanja. Bili su prilika za povezivanje generacija, čuvanje kulturne baštine i poticanje osjećaja odgovornosti prema drugima.
Od farmaceutskih tehničara do ekonomskih i upravnih zanimanja
Prva srednja škola Vukovar učenicima nudi četverogodišnje programe za zanimanja farmaceutski tehničar, komercijalist, upravno-poslovni referent i referent za poslovnu ekonomiju. Riječ je o različitim obrazovnim usmjerenjima koja učenicima otvaraju mogućnosti nastavka školovanja, ali i ulaska u svijet rada nakon završetka srednje škole.
Ravnateljica je tijekom razgovora istaknula da škola posljednjih godina bilježi znatan rast broja učenika. Takav trend za školu znači i veću odgovornost, potrebno je kvalitetno organizirati nastavu, pratiti promjene u obrazovnom sustavu i osigurati uvjete u kojima će učenici moći razvijati znanja i vještine potrebne za daljnji profesionalni put.
Pritom se promjene ne odnose samo na broj učenika i organizaciju razrednih odjela. Jedan od važnijih izazova s kojima se srednje strukovno obrazovanje suočava jest prilagodba novim modelima poučavanja.
U razgovoru je Vinaj objasnila da je modularna nastava u školi uvedena postupno, pri čemu se njezina primjena razlikuje ovisno o obrazovnom programu i generaciji učenika. U dijelu programa učenici prvih i drugih razreda već se obrazuju prema modularnom modelu, dok se u višim razredima još provodi nastava prema ranijoj organizaciji.
Modularni pristup mijenja način na koji se organiziraju i povezuju sadržaji učenja. Umjesto da se znanja promatraju isključivo kroz odvojene nastavne cjeline, naglasak je na povezivanju sadržaja, stjecanju kompetencija i primjeni naučenoga. U strukovnom obrazovanju takav pristup posebno je važan jer učenicima omogućuje da bolje razumiju vezu između teorije i praktičnih zadataka koji ih očekuju u budućem zanimanju.
- Uvođenje promjena pritom zahtijeva prilagodbu i nastavnika i učenika. Potrebno je uskladiti nastavne sadržaje, načine vrednovanja i praktične aktivnosti, a istodobno voditi računa o tome da učenici steknu znanja koja će im biti korisna bez obzira na to hoće li nakon srednje škole nastaviti obrazovanje ili se zaposliti - priča Vinaj.
Farmaceutski program, prema riječima ravnateljice, još nije u cijelosti prešao na modularni model, a daljnje promjene očekuju se postupno. To pokazuje da reforma strukovnog obrazovanja nije jednokratan zahvat, nego proces koji se provodi u skladu s pojedinim programima i njihovim posebnostima.
Važan pokazatelj uspješnosti škole pritom je i spremnost učenika za nastavak obrazovanja. Državna matura za dio njih predstavlja korak prema visokom obrazovanju, dok drugi nakon završetka srednje škole planiraju potražiti zaposlenje. Zadaća škole stoga je pripremiti ih za oba puta, pružajući im kvalitetna stručna znanja, ali i razvijajući samostalnost, odgovornost i sposobnost prilagodbe novim okolnostima.
Obrazovanje povezano sa stvarnim životom
Jedna od važnih tema razgovora bila je potreba da škola učenike što bolje poveže sa stvarnim okruženjem u kojemu će jednoga dana raditi. U vremenu brzih tehnoloških promjena, digitalizacije i sve izraženijih zahtjeva poslodavaca, samo usvajanje teorijskog znanja nije dovoljno. Učenicima su potrebne i praktične vještine, razumijevanje poslovnih procesa, sposobnost komunikacije te spremnost na suradnju i rješavanje problema.
Upravo se na tom području temelje i planovi koje je predstavila ravnateljica. Škola priprema aktivnosti kojima želi povezati obrazovne ustanove, gospodarstvo, javne institucije, razvojne agencije, organizacije civilnog društva i učenike. Cilj je stvoriti prostor za razmjenu iskustava i ideja te mladima omogućiti da bolje razumiju kako znanja stečena u školi mogu primijeniti u praksi.
U tom je kontekstu najavljen i događaj planiran za ožujak ili travanj sljedeće godine, povezan s obrazovanjem i poduzetništvom.
- Susret bi trebao okupiti različite sudionike iz obrazovnog, gospodarskog i društvenog života, a naglasak bi bio na razvoju poduzetničkih kompetencija, suradnji i povezivanju škole s potrebama tržišta rada - najavila je Vinaj, dodajući kao takvo povezivanje može učenicima pomoći da bolje razumiju kako nastaju poslovne ideje, koje su vještine potrebne za njihovu realizaciju i na koji način obrazovanje može odgovoriti na stvarne potrebe zajednice. Istodobno, gospodarstvu i drugim institucijama pruža priliku da izravnije upoznaju mlade ljude, njihove interese i potencijale.
Poduzetništvo u ovom smislu ne znači samo pokretanje vlastitog poslovanja. Ono podrazumijeva i inicijativu, kreativnost, prepoznavanje problema, osmišljavanje rješenja i spremnost na preuzimanje odgovornosti. To su vještine korisne u različitim zanimanjima, ali i u svakodnevnom životu.
Vinaj je govorila i o izazovima koje pred školu postavljaju digitalizacija i sve veća prisutnost društvenih mreža u životu mladih. Pitanja motivacije, koncentracije i radnih navika postaju važan dio svakodnevnog rada s učenicima. Škola pritom ne može zanemariti činjenicu da mladi odrastaju u okruženju u kojemu su digitalni sadržaji stalno dostupni, a nove tehnologije sve više utječu na način na koji komuniciraju, uče i provode slobodno vrijeme.
Zato je važno učenike poučavati odgovornom korištenju tehnologije, razvijati kritičko promišljanje i pomoći im da prepoznaju razliku između korisne primjene digitalnih alata i njihove uporabe koja ometa učenje ili svakodnevno funkcioniranje. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti i umjetnoj inteligenciji, koja otvara nove mogućnosti u obrazovanju, ali istodobno zahtijeva razumijevanje njezinih ograničenja, provjeru informacija i odgovorno korištenje.
U tom procesu ključnu ulogu imaju nastavnici, ali i suradnja s roditeljima te drugim ustanovama koje se bave mladima. Preventivne aktivnosti i radionice mogu učenicima pomoći da razviju zdravije navike, bolje upravljaju vlastitim vremenom i osvijeste odgovornost koju donosi korištenje suvremenih tehnologija.
Škola otvorena učenicima i zajednici
Prva srednja škola Vukovar, prema riječima ravnateljice, želi dodatno razvijati suradnju s lokalnom i regionalnom zajednicom te se profilirati kao mjesto na kojemu se susreću obrazovanje, poduzetništvo i praktična znanja. Takva usmjerenost podrazumijeva otvorenost prema novim projektima, partnerstvima i oblicima rada koji učenicima omogućuju stjecanje iskustava izvan uobičajenih nastavnih okvira.
U razgovoru je spomenut i projekt vezan uz opremanje informatičkih učionica, a ulaganje u suvremenu opremu i digitalne kompetencije važan je dio nastojanja da se učenicima osiguraju uvjeti za obrazovanje prilagođeno vremenu u kojemu žive.
Suradnja s drugim ustanovama vidljiva je i kroz preventivne aktivnosti. Učenici škole nedavno su sudjelovali u aktivnostima povezanim s prometnom sigurnošću, u suradnji s Policijskom upravom vukovarsko-srijemskom i Policijskom postajom Vukovar. Takvi sadržaji nadopunjuju formalno obrazovanje jer mladima približavaju pravila sigurnog ponašanja i posljedice neodgovornih odluka.
Posebno mjesto u planovima škole zauzima Dan otvorenih vrata, koji se tradicionalno planira u drugoj polovini travnja. Namijenjen je ponajprije učenicima osmih razreda osnovnih škola, kojima izbor srednje škole predstavlja jednu od prvih velikih odluka u obrazovanju.
- Taj izbor nije uvijek jednostavan. Osmaši trebaju procijeniti vlastite interese, sposobnosti i želje, ali i upoznati obrazovne programe te mogućnosti koje im pojedina zanimanja otvaraju. Dan otvorenih vrata zato je prilika da školu upoznaju izravno, razgovaraju s nastavnicima i učenicima te dobiju jasniju sliku o nastavi i školskom životu - priča Vinaj.
Prema planu koji je predstavila ravnateljica, posjetitelji bi trebali imati priliku upoznati obrazovne programe, izvannastavne aktivnosti i rad volonterskog kluba. Škola pritom planira organizirati i prijevoz za učenike osmih razreda iz Vukovara i okolnih mjesta, kako bi što većem broju budućih srednjoškolaca omogućila sudjelovanje.
Poruka koju je Vinaj uputila učenicima koji tek biraju svoje daljnje obrazovanje jednostavna je, ali važna, pri izboru škole ne treba gledati samo naziv programa ili zanimanje koje se njime stječe. Važno je pronaći sredinu u kojoj će se mlada osoba osjećati prihvaćeno i sigurno, moći razvijati vlastite talente i dobiti podršku za ostvarivanje svojih potencijala.
Jer uspjeh škole ne mjeri se samo brojem učenika, rezultatima ispita ili opremljenošću učionica. Važno je i koliko učenici tijekom školovanja nauče vjerovati u sebe, surađivati s drugima i prepoznati vlastite mogućnosti.
Razgovor s Jelenom Vinaj pokazao je da se pred Prvom srednjom školom Vukovar nalaze brojni zadaci, prilagodba promjenama u obrazovanju, razvoj praktičnih znanja, odgovorno korištenje novih tehnologija i jačanje veza s lokalnom zajednicom. Istodobno, školske aktivnosti poput obilježavanja Dana kruha i humanitarne akcije podsjećaju da obrazovanje nije odvojeno od života koji se odvija izvan učionice.
Upravo se na spoju znanja, praktičnih iskustava, međusobnog poštovanja i solidarnosti gradi škola koja učenike ne priprema samo za prvo zaposlenje ili nastavak obrazovanja, nego i za odgovorno sudjelovanje u zajednici kojoj pripadaju.
SNIMKU gostovanja Jelene Vinaj u jutarnjem showu „Tko rano rani?” poslušajte u playeru ispod članka.