Nakon višegodišnjeg pada broja živorođenih, Hrvatska je u 2025. zabilježila blagi porast u odnosu na prethodnu godinu, no demografi upozoravaju da je riječ o skromnom pomaku koji ne mijenja dugoročno nepovoljan smjer demografskih kretanja.
Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u 2024. godini rođeno je 31.858 živorođene djece, dok je u 2025. zabilježeno 32.385 živorođenih, odnosno 527 djece više. Time je prekinut neprekidni pad koji je kulminirao 2024. godinom, s najmanjim brojem živorođenih u posljednjem desetljeću.
Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić porast broja živorođenih povezuje s učinkom demografskih mjera, što Ministarstvo tumači kao znak da se nakon višegodišnjeg pada bilježe pozitivni pomaci.
Pritom ističe i snažan rast korištenja roditeljskih i očinskih dopusta, koji povezuje s novim Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama te povećanim financijskim naknadama, naglašavajući da takve mjere roditeljima olakšavaju odluku o proširenju obitelji.
Unatoč porastu, demografi ističu da se ne radi o demografskom preokretu, nego tek o mogućem smanjenju intenziteta negativnog trenda.
Demograf Ivo Turk s Instituta za društvene znanosti Ivo Pilar naglašava da Hrvatska još od početka 1990-ih bilježi kontinuirani prirodni pad stanovništva.