Dokumentarni film „Braća po oružju” donosi snažnu i emotivnu priču o ljudima srpske nacionalnosti koji su tijekom Domovinskog rata stali u obranu Hrvatske. Kroz osobna svjedočanstva, ratna sjećanja i životne sudbine, film otvara prostor za priče koje su godinama ostale na margini javnosti, podsjećajući kako su hrabrost, odanost i osjećaj pripadnosti često bili jači od nacionalnih podjela. Autori filma kroz ispovijesti branitelja prikazuju složenost ratnog vremena, ali i važnost međusobnog povjerenja i zajedništva u trenucima kada su se branili država i ljudski životi.
Film je posljednjih dana privukao veliku pozornost javnosti te je u nešto više od 24 sata na YouTubeu pregledan više od 40 tisuća puta. Scenaristica filma, Vukovarka Tanja Belobrajdić, kaže kako je bila iznenađena reakcijama gledatelja.
VELIKI INTERES JAVNOSTI
- Moram priznati da sam bila iznenađena, ali mi je izuzetno drago zbog reakcija. Produkcija filma objavila je film na svom YouTube kanalu na 24 sata, ali zbog iznimnog interesa javnosti film je bio dostupan i nekoliko sati duže. Dobili smo jako puno upita zbog čega je film trenutačno nedostupan, a odgovor je jednostavan - takav je bio dogovor - ističe Belobrajdić, koja kaže kako su njezini motivi za snimanje ovog filma potpuno jasni.
Tanja dugi niz godina piše o poginulim i nestalim braniteljima Vukovara.
- Nisam pisala samo o Hrvatima niti samo o našim sugrađanima, nego i o onima koji su došli iz drugih krajeva braniti Vukovar. Često sam pisala i o pripadnicima drugih nacionalnosti koji su sudjelovali u toj obrani. Naravno, nisu tu bili samo Srbi, nego i Rusini, Mađari, Nijemci, Slovaci i drugi. Kada je riječ o hrvatskim braniteljima srpske nacionalnosti, to je bila doista osjetljiva tema. Komentari o toj temi bili su kako ih nije bilo puno, i to je istina, ali da ih je bilo puno, ne bi ni bilo rata jer je to jedina manjina protiv koje smo ratovali. To su ljudi koji su se našli u jednom procijepu. Branili su svoj grad rame uz rame sa svojim prijateljima, a s druge strane nišana bili su im rođaci ili dojučerašnji susjedi koji su ih smatrali izdajnicima. Sumnje su ponekad zaista bile opravdane, ali to nije razlog da marginaliziramo one ljude koji su srcem stali uz svoje sugrađane i prijatelje. U filmu je to odlično opisao poznati ratni reporter Zoran Filipović Zoro rečenicom da domovina nema krvna zrnca - kaže Belobrajdić.
PRIČE LJUDI KOJI SU PROŠLI DOMOVINSKI RAT
Ovaj film ne govori samo o braniteljima Vukovara, a cilj autora bio je da ljudi osobno ispričaju ono što su proživjeli.
- Tražili smo ljude koji su se borili i na drugim ratištima. To ni sada nije bio lak zadatak. Neki su nas ljudi odbili iz raznih razloga; prvo bi pristali, a onda su ih članovi obitelji molili da ne istupaju jer su mnogo toga lošega doživjeli. Upravo zato naše sugovornike u filmu posebno cijenim jer su se izložili i prosudbi javnosti i uvredama, kojih je bilo, ali iznimno sam ponosna na njih - ističe Belobrajdić.
Glavni likovi filma su Rankan Čučković, koji je teško ranjen u Oluji, Vukovarac Željko Ilić, koji je devet mjeseci proveo u logoru gdje je upravo zbog svoje nacionalnosti prošao tešku torturu, Damir Ralić, koji radi u Institutu za hrvatski jezik, i Željko Baltić, koji je doista jedan od junaka obrane Šibenika.
U filmu se može doznati više i o pripadniku Tigrova Harllanu Von Bassinegeru, pravog imena Goran Delić, mladiću iz zagrebačkih Gajnica koji je, kada je postao punoljetan, promijenio ime. Film spominje i braću Radivojević, koji su ubijeni posljednjih dana obrane Borova naselja, te Tihomira Savanovića, branitelja Trpinjske ceste koji je slom obrane grada dočekao kao teško ranjen u vukovarskoj bolnici, a čiji posmrtni ostaci ni danas nisu pronađeni.