Danas je Uskrs, najveći kršćanski blagdan, kojim se slavi Kristovo uskrsnuće od mrtvih.
Za Uskrs se odlazi na jutarnju misu ili se na Veliku subotu odlazi na svečano vazmeno bdjenje. Na sam Uskrs tradicijski se blaguju šunka, domaći kruh te slastice.
Obilježavanju Uskrsa prethodili su dani Velikoga tjedna pa se Crkva na Veliki četvrtak prisjećala Isusove posljednje večere, što je ujedno i spomendan ustanovljenja euharistije i svećeničkoga reda. Veliki petak bio je spomendan Isusove muke i smrti. Na taj dan se nisu služile mise, nego se obilježila Muka Gospodnja. Velika subota bila je dan Kristova otpočinka u grobu i treći je dan vazmenoga trodnevlja pa je taj dan uvečer Crkva počela vazmeno bdjenje.
Na Uskrs se hrana prije blagovanja odnosi u crkvu na uskrsnu misu, gdje ju svećenik blagoslivlja, a potom vjernici odlaze kući na uskrsni objed i slavlje.
- Upravo nam Uskrs donosi najvažniju poruku naše vjere, a to je da život ima zadnju riječ, a ne smrt. Da svjetlo pobjeđuje tamu i da ljubav nikada ne ostaje poražena. I zato nijedna naša patnja, nijedna naša suza, nijedan križ nisu uzaludni ako ih živimo s Bogom. Zbog toga se nemojmo bojati života s Bogom, nemojmo se bojati ljubiti, jer upravo tamo gdje ima ljubavi, gdje ima oproštenja, tamo već počinje uskrsnuće - poruka je gvardijana fra Tonia Vučemilovića, župnika župe sv. Filipa i Jakova Vukovar.
Dodajmo ovome kako se blagdan Uskrsa ne slavi svake godine u isto vrijeme, već prvu nedjelju nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca (uštapa). Budući je prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, Uskrs može biti samo unutar toga vremena.