Uskrs je najveći kršćanski blagdan, ali i snažna poruka suvremenom čovjeku, osobito u vremenima nesigurnosti i ubrzanoga života. Velečasni Zvonimir Martinović, župnik Župe Kraljice mučenika na Sajmištu i dekan vukovarskog dekanata, u razgovoru za portal hrv.hr ističe kako Uskrs podsjeća na smisao života, vrijednost patnje i radost uskrsnuća.
Novi život
- Uskrs danas znači isto što je značio uvijek, novi život - započinje razgovor velečasni Martinović odgovarajući na pitanje što znači slaviti Uskrs 2026. godine u drukčijem, modernijem i ubrzanijem, ali i u mnogočemu izazovnijem i nesigurnijem vremenu. Ističe kako je Isusovo uskrsnuće temelj kršćanske vjere i sigurnost da ni smrt nije kraj.
- Veliki petak nas podsjeća da bez patnje nema konačne radosti. Bog je čovjekov suputnik i prijatelj koji je osobno prošao iskustvo patnje i smrti. Na Veliki petak doživljavamo tamu, ali ona vodi prema svjetlu Uskrsa, a svaka patnja u ljudskom životu može biti preobražena i donijeti još snažnije i radosnije dane - rekao je Martinović. Govoreći o značenju Uskrsa pojašnjava zašto se smatra najvećim kršćanskim blagdanom dok je Božić najradosniji.
- Za razliku od Božića, koji donosi radost rođenja, Uskrs budi unutarnju radost jer daje smisao života. Rođenje Isusa je početak, ali pravo otkupljenje dobivamo kroz Njegovu smrt i uskrsnuće. Ako vjerujemo, život ne završava zemaljskim godinama, nego se nastavlja u vječnosti - priča naš sugovornik, posebno naglašavajući kako Uskrs, stoga, oslobađa od straha od smrti i donosi nadu u konačnu pobjedu dobra nad zlom.
Odricanje s namjerom
Korizma, vrijeme priprave za najveći kršćanski blagdan Uskrs, u suvremenom svijetu i dalje ima duboku duhovnu vrijednost. Dok mnogi današnji ljudi žive ubrzanim tempom i u stalnoj potrošačkoj dinamici, velečasni Martinović podsjeća da post i odricanje nisu samo rituali za praćenje crkvenih pravila.
- Post i odricanje nisu sami sebi svrha, nego je cilj probuditi svijest da se i mala žrtva svakog čovjeka ugrađuje u veliku žrtvu koju je Isus podnio za nas - ističe Martinović. Važno je razlikovati pojmove jer, kako je objasnio, post se odnosi na uzdržavanje od prekomjernog jela i pića, često se prakticira kroz kruh i vodu, dok nemrs označava odricanje od mesa ili drugih jela prema crkvenim propisima.
- Nemrs se obično drži petkom kroz cijelu godinu dok su post i nemrs obavezni na Pepelnicu i Veliki petak. Izvan korizmenog vremena odricanje se može zamijeniti drugim dobrim djelima poput molitve, čitanja Svetoga pisma ili djela ljubavi prema bližnjem - rekao je. Suvremeni čovjek često gubi osjećaj svrhe odricanja.
- Odricanje pomaže shvatiti koliko doista imamo u životu, koliko nam je malo potrebno i koliko je ljudi u stvarnoj potrebi. Ne bismo se trebali odricati tek da bismo ispunili formu ili udovoljili zakonu, ako od toga drugi ljudi neće imati koristi. Odricanje nije davanje viška, nego suosjećanje i partnerstvo u životu drugoga - kaže Martinović. Korizma tako postaje put prema duhovnom sazrijevanju. Što smo duhovno zreliji, primjećuje Martinović, to nam je manje materijalnog potrebno. Veliki petak, dan Isusove smrti, i Uskrs, dan njegova uskrsnuća, podsjećaju vjernike da svaka žrtva i post imaju svoj dublji smisao i da kroz odricanje učimo darivati sebe za dobro drugih.
U vremenu, u kome je užurbanost i konzumerizam sveprisutan, korizma nas uči usporiti i preispitati vlastite prioritete.
- Svaka post, odricanje ili žrtva trebaju imati jasnu nakanu, bilo za neko vlastito dobro ili za dobro drugih. Odricanje nas uči unutarnjoj radosti i smislu života, a u konačnici nas približava onome što Uskrs zaista znači, nadi, novom životu i zajedništvu - zaključio je.
Obitelj je ključna
U ubrzanom tempu modernoga života, gdje digitalni mediji preplavljuju svakodnevicu, obitelj ostaje temeljni stup u odgoju mladih u vjeri. Mladi danas žive u zahtjevnom i ubrzanom svijetu. Digitalna komunikacija, virtualni kontakti i moderni način života često ih udaljavaju od stvarnoga susreta s Bogom i ljudima. Vjera se ne može živjeti samo putem ekrana, internet može približiti, ali ne smije biti jedini oblik susreta s Bogom.
- Djeca uče kroz primjer roditelja. Tradicija se prenosi s koljena na koljeno. Ako želimo da mladi razumiju i žive vjeru, potrebno je da ju sami dožive kroz svakodnevni život, a ne samo kroz ceremonije. Svaka nedjelja u korizmi vodi nas korak bliže Uskrsu i duhovnoj stvarnosti. Živa vjerodostojna vjera u obitelji najveće je svjedočanstvo za mlade - ističe Martinović dodajući kako su roditelji ključni za duhovni razvoj djece.
- Dijete upija ono što vidi kod svojih roditelja, želi biti kao oni. Ako roditelji žive vjeru i tradiciju, djeca to prirodno usvajaju - upozorava Martinović.
Crkva i suvremeni izazovi
Dok obitelji prenose vjeru na mlade, Crkva mora pratiti korak vremena.
- Digitalne platforme mogu približiti ljude vjeri, ali internet i društvene mreže ne mogu zamijeniti osobni susret s Bogom i zajednicom. Mnogi vjernici gledaju svetu misu online i misle da je to dovoljno. Bez osobnoga dolaska i zajedništva vjera ostaje nepotpuna. Sakramenti se ne mogu zamijeniti ekranom, oni se doživljavaju u zajednici - pojašnjava Martinović. Dodatni izazov predstavlja demografska slika. Pad broja stanovnika i iseljavanje smanjuju i broj svećenika.
- Nekada smo u nadbiskupiji imali šest ili sedam svećenika po generaciji, danas možda trojicu ili dvojicu. Svake godine više svećenika odlazi u mirovinu, nego što se pojavljuje novih. Župe se spajaju, broj svećenika nije dovoljan da pokrije sve župe, a to je dugoročni izazov. Najjači odgovor je molitva za nove svećenike, za one koji su već u službi i za očuvanje duhovnosti zajednice - ističe Martinović.
Važnost Uskrsa
Velečasni naglašava kako Uskrs danas ima posebnu važnost. U svijetu obilježenom nemirom, ratovima i nesigurnošću mnogi gube osjećaj za dubinu vjere.
- Upravo u takvom vremenu poruka Uskrsa dobiva na snazi jer izvlači iz tame života. Strah i zlo su stvarnost, ali jednako tako i dobro i radost. Uskrs podsjeća da su patnja i muka prolazni dok ljubav i vjera ostaju trajne vrijednosti. To nije floskula, to je životna stvarnost - naglašava Martinović dodajući kako poruka ovoga blagdana snažno upućuje na važnost zajedništva, kako s Bogom, tako i među ljudima, te potvrđuje da čovjek nije stvoren da živi sam. Osobni susreti, obiteljska prisutnost i život u zajednici ostaju temelj vjere i most između generacija.
Uskrs podsjeća vjernike da život ima dublji smisao.
- Sve prolazi, ali Bog ostaje. Veliki petak i Uskrs su nerazdvojni, kroz patnju dolazi radost, a kroz smrt uskrsnuće. Život vjernika nije samo niz zemaljskih dana, nego put prema vječnosti. Živite u vjeri, prenesite vjeru obitelji i susjedima, i pronaći ćete pravi smisao života - poručuje velečasni Martinović.