Mladi guraju dijalog u prvi plan
U društvu u kojem se ratovi, političko nasilje i radikalizacija na internetu više ne čine iznimkom, već gotovo svakodnevicom, sve je očitija potreba za povratkom temeljnih, a zaboravljenih vrijednosti – poštovanja, argumentacije i kulture dijaloga. Upravo s tim ciljem Svjetski savez mladih Hrvatska organizirao je treći okrugli stol u sklopu konferencije „13. Tjedan Svjetskog saveza mladih Hrvatska”, pod nazivom „Cijena slobode: granice dijaloga i nasilja“.
U dvorani Matice hrvatske u Zagrebu govorilo se jasno: ako dijalog nestane, ostaje samo nasilje. A mladi – kao rijetki koji još ustrajno vjeruju u javni prostor kao prostor razgovora – žele taj trend zaustaviti.
Upozorenja na radikalizaciju i dehumanizaciju
Publicist Karlo Jurak istaknuo je kako globalni politički sukobi i medijski ratovi već sada oblikuju i hrvatski kontekst. Govoreći o američkoj sceni, upozorio je na porast internetskog radikalizma i normalizaciju likovanja nad tuđom patnjom, što se prelijeva i u domaći digitalni prostor.
Jurak je naglasio i da suprotstavljanje različitih svjetonazora – kroz javna sučeljavanja i argumentaciju – treba biti model za jačanje kulture dijaloga, a ne povod za brutalizaciju društva.
Političko nasilje nije ‘tamo negdje’
Istraživački novinar Gordan Malić podsjetio je da političko nasilje nije fenomen rezerviran za velike sile. Uspoređujući američke atentate sa hrvatskim tranzicijskim traumama, upozorio je da društva bez povjerenja u institucije postaju plodno tlo za ekstremizam. Kritizirao je i medijsko-političku praksu „kanceliranja” i stigmatizacije, upozorivši da se time prostor slobodnog govora dodatno sužava, a tenzije rastu.
Znanost, ideologija i zdravorazumski pluralizam
Dr. sc. Dan Đaković dao je filozofijski okvir raspravi: relativizacija istine i dogmatizacija znanosti samo su dvije strane istog problema. I jednome i drugome nedostaje – dijalog.
Podsjetio je da se ideologije možda ne mogu pomiriti, ali se ljudi mogu naučiti surađivati, živjeti zajedno i poštovati različitost. Posebno je upozorio na nužnost pluralizma u odgoju i obrazovanju te na opasnost da se pojam „govora mržnje” proširi toliko da ugrozi legitimnu javnu debatu.
Mladi traže kulturu slušanja, ne etiketiranja
U raspravi s publikom otvorena su pitanja koja danas najviše bole naše društvo: gdje je granica između legitimne kritike i ideološke represije? Kako simboli postaju oružje u političkim sukobima? Je li politička korektnost stvorila novu autocenzuru?
Sudionici su se složili: demokracija počiva na slobodi govora, ali i na dostojanstvu svakog čovjeka. I jedno bez drugoga ne postoji.
Zaključak: Mladi preuzimaju odgovornost za prostor dijaloga
Svjetski savez mladih Hrvatska ovim okruglim stolom još je jednom pokazao da mladi ne bježe od teških tema – naprotiv, žele prodrijeti u javni prostor i braniti vrijednosti dijaloga, poštovanja i nenasilja.
U vremenu u kojem se nasilje previše često predstavlja kao rješenje, njihov glas postaje sve potrebniji. I sve glasniji.