Hrvatska danas obilježava Dan antifašističke borbe u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kada je u šumi Brezovica pored Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred. Bila je to prva antifašistička postrojba ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe.
Središnje je obilježavanje u Spomen-parku Brezovica u blizini sela Žabno kraj Siska gdje je odred osnovan nakon njemačkog napada na SSSR.
Osnovali su ga pripadnici Komunističke partije, a od prvih je dana izvodio diverzije, osobito na željeznici.
Predvodili su ga zapovjednik Vlado Janjić-Capo i komesar Marijan Cvetković, a njegov pripadnik bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko.
Njegovim utemeljenjem započela je intenzivna antifašistička borba protiv fašizma i nacizma koja se širila cijelom Hrvatskom.
Tako je u organiziranoj narodnooslobodilačkoj borbi u Hrvatskoj aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana.
U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske (NOV) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet od ukupno 11 korpusa NOV-a.
Za vrijeme 2. svjetskog rata na području Hrvatske pod kontrolom antifašističkog pokreta Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) obavljalo je vrhovnu zakonodavnu i izvršnu funkciju. Godine 1945. ZAVNOH je prerastao u Narodni sabor Hrvatske. Tako je i tijekom narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj očuvan povijesni kontinuitet hrvatskog državnog suvereniteta.
Završetkom 2. svjetskog rata, 1945. godine konstituirana je Narodna Republika Hrvatska kao federalna jedinica ondašnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije koja je iz Drugog svjetskog rata izašla kao pobjednica na strani savezničkih snaga, podsjeća Hrvatski sabor.
Polaganjem vijenaca dan će biti obilježen i u drugim hrvatskim krajevima, tako i u gradovima i nekim općinama na području Vukovarsko-srijemske županije.