Studenti Katedre za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu borave u dvodnevnom tudijskom posjetu Vukovarsko-srijemskoj županiji. U sklopu terenske nastave posjetit će Vukovar, Ilok i Vinkovce, upoznati njihovu kulturnu i povijesnu baštinu, ali i iz prve ruke doznati više o životu hrvatske nacionalne manjine u Mađarskoj.
U sklopu posjeta studenti su obišli i Palaču Srijem, gdje su se susreli sa zamjenikom župana Vukovarsko-srijemske županije Darkom Dimićem, pročelnicom Upravnog odjela za obrazovanje i društvene djelatnosti Kristinom Jukić te višim savjetnikom – specijalistom župana za međunarodnu suradnju i EU poslove Krunoslavom Srpkom.
Od Pečuha do Vukovara
Voditelj Katedre za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu i ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj Stjepan Blažetin istaknuo je kako ovakve stručne ekskurzije studentima omogućuju da znanja stečena tijekom studija povežu s neposrednim iskustvom.
Tijekom boravka posjetit će Gradski muzej Vukovar, Muzej vučedolske kulture, Spomen-dom Ovčara, rodnu kuću Josipa Kozarca te Gradsku knjižnicu i čitaonicu Vinkovci.
-Svake godine imamo stručni izlet u Hrvatskoj pri čemu pokušavamo pokriti razna područja Hrvatske. Gledamo da tijekom studiranja, koje traje pet godina, svaki student barem jednom posjeti Vukovar i upozna se s njegovim znamenitostima i povijesti. To studentima svakako puno znači jer na licu mjesta mogu vidjeti ono o čemu inače uče, ali i upotrebljavati hrvatski jezik - kazao je Blažetin.
Važnost očuvanja jezika i identiteta
Prema procjenama, u Mađarskoj živi oko 40 tisuća Hrvata, dok službeni statistički podaci pokazuju približno upola manji broj. Hrvatski jezik i književnost moguće je studirati na više mađarskih sveučilišta, među kojima su Pečuh, Budimpešta i Szombathely.
Zamjenik župana Darko Dimić ocijenio je kako ovakvi susreti imaju višestruku vrijednost – i za goste iz Mađarske i za Vukovarsko-srijemsku županiju.
- Sve to je u cilju poboljšanja uvjeta nacionalnih manjina u Hrvatskoj, ali i hrvatske nacionalne manjine u drugim državama. Bitna je ta povezanost, a hrvatska država je obvezna pomagati Hrvate izvan Hrvatske - rekao je Dimić.
Posebno je istaknuo važnost činjenice da mladi Hrvati u Mađarskoj odabiru studij hrvatskog jezika i književnosti, čime aktivno pridonose očuvanju jezika i kulturnog identiteta.
- Najveći neprijatelj nacionalnih manjina je asimilacija, a njegovanje kulture i jezika je način kako da do toga ne dođe. I ovakvi posjeti su također jedan od načina borbe protiv asimilacije - poručio je Dimić.
Studijski posjet tako nije samo prilika za upoznavanje hrvatskih gradova i znamenitosti, nego i važan oblik povezivanja matične domovine s Hrvatima koji žive izvan nje. Posebnu vrijednost ima upravo za mlade koji će znanje hrvatskog jezika, književnosti i kulture u budućnosti prenositi novim generacijama.