Polaganjem lovorova vijenca na spomen-ploču na zgradi Vlade u Zagrebu u srijedu je obilježena 35. obljetnica raketiranja Banskih dvora. Izaslanstvo hrvatske Vlade predvodio je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, koji je tom prigodom istaknuo kako pokušaj tadašnje JNA da likvidira predsjednika Franju Tuđmana i obezglavi hrvatsko državno vodstvo nije uspio.
Medved je podsjetio kako je napad uslijedio nakon što JNA, unatoč pokušajima, nije ostvarila svoje ciljeve na bojištu zahvaljujući otporu hrvatskih branitelja. Raketiranje Banskih dvora, kazao je, bilo je pokušaj da se udarom na državni vrh zaustavi proces hrvatskog osamostaljenja. Pritom je zahvalio prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu, kojega je nazvao utemeljiteljem samostalne i suverene Republike Hrvatske, kao i hrvatskim braniteljima koji su sudjelovali u obrani i oslobađanju zemlje.
Istaknuo je da Hrvatska danas ostvaruje strateške ciljeve koje je zacrtala prije 35 godina, dodajući kako sadašnja Vlada pritom ne zaboravlja razdoblje stvaranja države, kao ni ljude koji su imali ključnu ulogu u procesu osamostaljenja i obrane. Medved je podsjetio i na događaje koji su uslijedili nakon napada. Dan poslije, 8. listopada 1991., Hrvatski sabor donio je odluku o raskidu svih ustavno-pravnih veza s tadašnjom SFRJ.
Govoreći o odgovornosti za napad, podsjetio je da je u tijeku sudski postupak protiv šestorice oficira tzv. JNA. Državno odvjetništvo protiv njih je 2020. godine podignulo optužnicu zbog raketiranja Banskih dvora i pokušaja atentata na prvog hrvatskog predsjednika. Medved je naglasio da je napad bio pomno planiran na najvišoj razini tadašnje JNA te da se postupak pred hrvatskim sudovima temelji i na konkretnim priznanjima te ulogama optuženih.
Gregurić: Napad je bio planski
O događajima od 7. listopada 1991. govorio je i tadašnji predsjednik Vlade Franjo Gregurić. Ocijenio je da je raketiranje Banskih dvora bilo planski izvedeno s ciljem uništenja hrvatskog državnog vodstva i svih koji su se u trenutku napada nalazili u zgradi na ručku. Gregurić je podsjetio da je napad utjecao i na odluku da se povijesna sjednica Hrvatskog sabora, umjesto u saborskoj zgradi na Markovu trgu, zbog sigurnosnih razloga održi u zgradi Ine u Šubićevoj ulici u Zagrebu.
Zdravka Bušić, tadašnja suradnica predsjednika Tuđmana i svjedokinja raketiranja, istaknula je važnost očuvanja sjećanja na taj dan. Poručila je mlađim generacijama da trebaju znati što se tada događalo te istaknula kako je Hrvatska tog dana preživjela. Bušić je kazala i da bi ishod za Hrvatsku bio neizvjestan da su JNA i pobunjeni Srbi uspjeli ubiti predsjednika Tuđmana.
Šest raketa na Banske dvore
Raketni napad dogodio se 7. listopada 1991., kada su zrakoplovi Jugoslavenske narodne armije napali Banske dvore, tadašnju rezidenciju prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Napad je bio usmjeren na likvidaciju predsjednika, a dodatno je ubrzao proces donošenja odluke o hrvatskoj neovisnosti.
U Zagrebu se nekoliko minuta prije 15 sati oglasila uzbuna za opću opasnost. Ubrzo su uslijedile snažne eksplozije. Dva zrakoplova JNA ispalila su šest raketa prema Banskim dvorima. Jedna je izravno pogodila palaču i teško je oštetila, dok su ostale pale na okolne objekte. U napadu je poginuo jedan civil, a četiri su osobe ranjene. U trenutku raketiranja u Banskim dvorima nalazili su se predsjednik Franjo Tuđman, koji je bio meta napada, tadašnji jugoslavenski premijer Ante Marković i predsjednik jugoslavenskog Predsjedništva Stipe Mesić.