Unatoč godinama upozoravanja, preporuka i različitih strateških dokumenata, Hrvatska nema uspostavljen funkcionalan sustav skrbi za osobe s poremećajima iz spektra autizma, poručio je na Svjetski dan svjesnosti o autizmu pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić. Upozorio je da su roditelji djece s autizmom prepušteni samima sebi, osobito u najranijoj dobi djeteta, kada bi podrška sustava trebala biti najintenzivnija.
-Primjena Nacionalnog okvira za probir i dijagnostiku i rana intervencija ne provode se sustavno, čime se propušta ključna prilika za razvoj djeteta i dugoročno smanjuju njegovi životni izgledi – naglasio je te ponovno pozvao nadležna tijela da bez daljnjeg odgađanja osiguraju hitnu uspostavu nacionalnog okvira dijagnostike, dostupnu i pravovremenu ranu intervenciju u svim dijelovima Hrvatske, razviju fleksibilne i individualizirane modele odgoja i obrazovanja, uspostave kontinuitet podrške nakon završetka školovanja, osiguraju dostupne i prilagođene usluge za odrasle osobe s autizmom i donesu i provedu cjelovit, međuresorni model skrbi za osobe s autizmom.
-Ovo je pitanje odgovornosti države prema jednoj od najranjivijih skupina građana. Potrebne su konkretne, mjerljive i održive promjene koje će osobama s autizmom omogućiti dostojanstven život i stvarno uključivanje u zajednicu. Svako daljnje izostajanje konkretnih mjera znači nastavak prakse u kojoj se teret skrbi prebacuje na obitelji, a osobe s autizmom ostaju na marginama društva – poručio je u priopćenju za medije Jurišić, a prenosi Hina.
Upozorava da u području odgoja i obrazovanja izostaju stvarne prilagodbe i inovativni modeli rada i kurikuluma, pri čemu se djecu pokušava uklopiti u sustav koji nije spreman za njih, umjesto da se sustav prilagodi njihovim potrebama.
-Nakon završetka obrazovanja, osobe s autizmom gotovo u potpunosti nestaju iz sustava podrške. Socijalne usluge za odrasle su nedostatne, neadekvatne ili uopće ne postoje, zbog čega velik broj osoba ostaje u obiteljima bez ikakve stručne podrške ili završava u neprimjerenim oblicima skrbi. Ovakvo stanje rezultat je nedostatka odlučnosti i odgovornosti u uspostavi cjelovitog i međuresorno usklađenog sustava. Umjesto toga, i dalje se nude parcijalna i kratkoročna rješenja koja ne rješavaju problem, već ga odgađaju – naglašava.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2025., u Hrvatskoj je evidentirano oko 6.900 osoba s poremećajima iz spektra autizma, a procijenjena prevalencija iznosi približno 2 na 1.000 stanovnika. U dječjoj je populaciji (0–19) registrirano nešto manje od 3.700 djece s poremećajem iz spektra autizma.