Prema izračunima Nezavisnih hrvatskih sindikata, ovogodišnja blagdanska potrošačka košarica skuplja je u svim kategorijama u odnosu na prošlu godinu. Cijena skromne košarice iznosi 129,01 euro, dok je lani bila 122,76 eura. Srednja košarica porasla je s prošlogodišnjih 256,47 na 282,11 eura, a najbogatija doseže 486,05 eura, što je povećanje u odnosu na 435,12 eura koliko je iznosila prošle godine.
Kako je istaknula Izabela-Delfa Mišić gospodarska savjetnica u Nezavisnim hrvatskim sindikatima, blagdanska potrošačka košarica izrađuje se sada već tradicionalno, kako za Božić tako i za Uskrs.
- Ono što uvijek želimo poručiti građanima jest da visina potrošnje ne ovisi o očuvanju tradicije. U našim blagdanskim potrošačkim košaricama nije sadržan samo jedan obrok, nego je riječ o više obroka za više dana, od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka. Košarica je podijeljena u tri kategorije bogatu, srednju i skromnu. Ove godine bogata košarica iznosi 486 eura, što je rast od 11,7 posto, srednja bilježi rast od 10 posto i iznosi 282,11 eura, dok skromna ima blagi rast od pet posto i iznosi 129,01 euro - rekla je Mišić.
Dodala je kako je rast cijena bio očekivan, s obzirom na kretanja u protekloj godini.
- Ako promatramo razdoblje od siječnja do prosinca 2025. u odnosu na isto razdoblje 2024., vidljivo je da su cijene hrane rasle brže od same inflacije. Prema službenim podacima za veljaču inflacija je iznosila oko 3,8 posto, dok su cijene hrane rasle nešto sporije. No to ne znači da su cijene pale, već da su već dosegnule visoku razinu, pa svaki daljnji rast predstavlja značajan udar na raspoložive dohotke kućanstava - upozorila je Mišić.
Govoreći o uzrocima rasta cijena, istaknula je kako ključnu ulogu imaju ponuda i potražnja, ali i širi ekonomski čimbenici.
- U prethodnom razdoblju najviše su poskupjele osnovne namirnice za kojima je potražnja neelastična, zbog čega je Vlada intervenirala mjerama ograničavanja cijena kako bi ublažila nagle skokove i pomogla najranjivijim skupinama. Rast cijena hrane rezultat je kombinacije vanjskih i unutarnjih faktora, pri čemu kod nas posebnu ulogu imaju strukturne slabosti gospodarstva. Na globalnoj razini cijene hrane povezane su s rastom cijena energenata, što povećava troškove proizvodnje, prerade i logistike, a dodatne pritiske stvaraju poremećaji u opskrbnim lancima, klimatske promjene i politički rizici - pojasnila je.
Naglasila je i kako domaća proizvodnja nije dovoljno razvijena, dok potrošači često nisu u potpunosti upoznati s procesima nabave i proizvodnje.
- Kod nas se rast cijena događa brže, pa čak i agresivnije nego što to stvarni troškovi proizvodnje nalažu. Ne smijemo zanemariti ni činjenicu da dio proizvođača i trgovaca raspolaže zalihama nabavljenima po nižim cijenama. Zbog svega toga možemo govoriti o anticipativnom i oportunističkom formiranju cijena, odnosno o formiranju cijena na temelju očekivanja i prilika. U praksi smo već imali slučajeve da su pojedinci takve okolnosti koristili za vlastitu korist - rekla je Mišić.
Na kraju je poručila kako postoji određeni prostor za korekciju cijena, ali uz oprez. Građanima savjetuje planiranu i promišljenu kupnju te pažljivo praćenje cijena.
Kod proizvoda na sniženju, ističe, važno je usporediti sniženu i redovnu cijenu, ali i provjeriti najnižu cijenu u posljednjih 30 dana. Ako postoje velika odstupanja između najniže i redovne cijene u tom razdoblju, može se zaključiti da postoji prostor za blago snižavanje redovnih cijena.