U Iloku je održana 2. Konferencija regionalnih koordinatora razvojnih agencija, na kojoj su se okupili predstavnici razvojnih agencija iz svih hrvatskih županija. Domaćin konferencije bila je Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije, a među glavnim temama bila je budućnost kohezijske politike Europske unije nakon 2027. godine.
Konferenciju su zajednički organizirali Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Vukovarsko-srijemska županija i Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije.
Razvojne agencije važna poveznica svih razina vlasti
Direktorica Razvojne agencije Vukovarsko-srijemske županije Danijela Slipčević istaknula je kako je upravo budućnost regionalnog razvoja nakon 2027. godine trenutačno jedno od najvažnijih pitanja za sve koji sudjeluju u sustavu europskih fondova.
Regionalni koordinatori, kazala je, imaju neposredan uvid u potencijale i izazove na terenu, ali istodobno poznaju nacionalne i europske razvojne politike. Stoga očekuje da će nakon 2027. godine njihova uloga u povezivanju nacionalne, regionalne i lokalne razine biti još snažnija.
- Regionalni koordinatori imaju možda i najbolji uvid što su potencijali, a što su izazovi na terenu, a isto tako znamo jasno što su nacionalne i što europske razvojne politike. Trebali bi biti i vjerujem da ćemo nakon 2027. godine biti snažnija poveznica između nacionalne, regionalne i lokalne razine - rekla je Slipčević. Dodala je kako očekuje nastavak suradnje s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU, posebno u programiranju i određivanju razvojnih prioriteta te pripremi projekata. U sklopu konferencije sudionici su obišli i pojedine projekte u Iloku koji su realizirani uz financiranje sredstvima Europske unije.
Za Hrvatsku predviđeno 16,8 milijardi eura
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Mikuš Žigman naglasila je važnost godišnjeg okupljanja regionalnih koordinatora za razmjenu informacija i daljnju komunikaciju. Razvojne agencije pritom je opisala kao važnu potporu ministarstvima u pripremi i provedbi projekata, određivanju razvojnih prioriteta te praćenju njihova ostvarivanja.
U pripremi je Nacionalna strategija regionalnog razvoja za Hrvatsku, a prema najavama za novu financijsku perspektivu od 2028. do 2034. godine Hrvatskoj bi trebalo biti dostupno 16,8 milijardi eura europskih sredstava.
- U pripremu programa uključit ćemo i teritorijalnu dimenziju, gradove, urbani razvoj, područja koja su specifična po demografskim izazovima, razvoju, naše otoke koji imaju svoje potrebe i slično - kazala je Mikuš Žigman. Ministrica je istaknula i kako je novim Zakonom o regionalnom razvoju stvoren preduvjet za snažniju financijsku i tehničku potporu razvojnim agencijama. U srpnju je tako sklopljen sporazum kojim je za njihove potrebe iz državnog proračuna osigurano 6,5 milijuna eura u 2026. godini. Takav oblik potpore, najavljeno je, nastavit će se i u budućnosti.
U Bruxellesu traju pregovori o novim pravilima
O budućem europskom financiranju govorio je i eurozastupnik Karlo Ressler, koji je upozorio da se u Bruxellesu intenzivno raspravlja o financiranju nakon 2027. godine. Prema njegovim riječima, u pregovorima postoje različiti interesi i stavovi o raspodjeli ukupno 865 milijardi eura predviđenih za razdoblje od 2028. do 2034. godine.
- Kada je riječ o Hrvatskoj, nama je važno koliki iznos će biti osiguran za Hrvatsku, ali i koja pravila će vrijediti. Prema prvim prijedlozima za Hrvatsku je osigurano 16,8 milijardi eura, ali isto tako jasno je i da moramo raditi na tome da osiguramo da pravila budu što je bolje moguće prilagođena novim razvojnim potrebama - rekao je Ressler. Dodao je kako će, nakon što sredstva budu osigurana i definirana pravila njihova korištenja, važan zadatak Hrvatske biti njihovo kvalitetno iskorištavanje.
Župan Vukovarsko-srijemske županije Ivan Bosančić podsjetio je na razvojni put Hrvatske od ulaska u Europsku uniju i brojne projekte koji su ostvareni uz pomoć europskih sredstava. Ocijenio je da je konferencija u Iloku prilika za razgovor o tome kojim će se smjerom regionalni razvoj nastaviti nakon 2027. godine.
- Cilj nam je da u narednom razdoblju Hrvatska izgleda još ljepše i bolje te da postane još ugodnije mjesto za život. Svi znamo koliko su nam važna sredstva iz EU fondova i koliko toga je napravljeno s njima - kazao je Bosančić. Istaknuo je kako su europska sredstva posebno važna u okolnostima ograničenih općinskih, gradskih i županijskih proračuna jer omogućuju provedbu projekata koji, kako je rekao, mijenjaju izgled i kvalitetu života u hrvatskim sredinama.