U Hrvatskoj su tijekom prošle godine prijavljene 63 sumnje na nuspojave nakon cijepljenja, objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), ističući kako se svaka teža ili neuobičajena reakcija detaljno provjerava radi očuvanja sigurnosti programa cijepljenja.
HZJZ navodi da se zahvaljujući dugogodišnjem cijepljenju većina bolesti protiv kojih se djeca cijepe danas javlja tek sporadično. Procijepljenost protiv tuberkuloze i dalje je vrlo visoka te prelazi 98 posto.
Iznimka je hripavac, čiji se uzročnik i dalje ciklički širi jer imunitet stečen cijepljenjem ili preboljenjem s vremenom slabi. U epidemiji koja je započela sredinom 2023. godine zabilježeno je više od 6.660 oboljelih, od čega je 1.863 slučaja prijavljeno u prvim mjesecima 2024. godine.
Podaci pokazuju da je procijepljenost djece u prvoj godini života i dalje visoka te se, ovisno o cjepivu, kreće između 90,9 i 95,5 posto. Prvu dozu cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubele primilo je 90,1 posto djece, dok je pri upisu u osnovnu školu procijepljenost iznosila 89,4 posto.
Niži obuhvati zabilježeni su kod docjepljivanja. Protiv difterije, tetanusa i hripavca u drugoj godini života docijepljeno je 88,6 posto djece, a u šestoj godini 86,6 posto. Posebno je nizak odaziv među osobama starijima od 60 godina – protiv difterije i tetanusa cijepilo se tek 29,9 posto osoba predviđenih Nacionalnim programom cijepljenja.
Iz HZJZ-a poručuju kako se svaka teža ili neuobičajena nuspojava, kao i svako grupiranje reakcija nakon cijepljenja, dodatno istražuje. Ako se utvrdi sigurnosni signal, nadležna tijela mogu poduzeti hitne mjere, uključujući povlačenje određene serije cjepiva.