Voda je jedan od onih resursa o kojima građani uglavnom ne razmišljaju dok god sve funkcionira. No iza svakog otvaranja slavine stoji složen sustav koji mora raditi 24 sata dnevno. Vodovod grada Vukovara danas ne skrbi samo o Vukovaru, nego vodom opskrbljuje i Ilok te općine Bogdanovci, Borovo, Lovas, Negoslavci, Tompojevci i Trpinja – područje s više od 43.000 stanovnika i gotovo 25.000 vodovodnih priključaka.
O stanju sustava, sigurnosti vodoopskrbe unatoč niskom vodostaju Dunava, kakvoći vode, cijeni računa, velikim investicijama i budućnosti Vodovoda razgovarali smo s direktorom Mladenom Markešićem.
SUSTAV KOJI MORA RADITI BEZ PRESTANKA
Koliko je danas zahtjevno održavati stabilnu i sigurnu vodoopskrbu tako velikog područja?
-To je sustav koji mora savršeno funkcionirati 24 sata dnevno. Građani o njemu ne trebaju razmišljati. Voda je osnovno ljudsko pravo i naša je primarna zadaća osigurati stabilnu vodoopskrbu. Ovakvo uslužno područje zahtijeva sustavno i učinkovito upravljanje. Najveći izazov predstavljaju kvarovi i puknuća jer je vodoopskrbni sustav vrlo osjetljiv. Kada se nešto dogodi, građani to odmah primijete. Trudimo se biti maksimalno učinkoviti kako bi posljedice kvarova bile što kraće. Stanje sustava je zadovoljavajuće, ali dijelovi mreže su vrlo stari i dotrajali. Na cijelom našem području imamo gotovo 550 kilometara vodoopskrbne mreže, a prema akcijskom planu u sljedećih desetak godina potrebno je rekonstruirati oko 300 kilometara. To dovoljno govori o veličini posla koji je pred nama.
Ovo je ljeto obilježio vrlo nizak vodostaj Dunava. Trebaju li građani strahovati za vodoopskrbu?
– Ne. Naš zahvat vode u Dunavu projektiran je tako da može raditi i pri najnižem zabilježenom vodostaju Dunava. Zato mogu reći: dok je Dunava, bit će i vode u našem vodoopskrbnom sustavu. Sam vodostaj Dunava ne utječe na proizvodnju ni kakvoću vode. Situaciju svakodnevno pratimo, a imamo i rezervno izvorište podzemne vode Cerić, koje trenutno koristimo u vrlo malim količinama, oko dva posto, ali je spremno uskočiti ako se za to ukaže potreba. Zapravo nam veći potencijalni problem od samog vodostaja predstavljaju eventualni ekološki incidenti uzvodno na Dunavu. U takvom bi slučaju, neovisno o razini vode, moglo doći do ograničenja korištenja Dunava za proizvodnju pitke vode.
A kako na sustav utječu sve češći vremenski ekstremi?
– Na samu proizvodnju vode klimatski ekstremi zasad ne utječu, ali itekako otežavaju održavanje sustava. Velike vrućine uzrokuju slijeganje terena i veći broj puknuća cijevi, što povećava kvarove i gubitke. Naše ekipe zbog toga praktički 24 sata dnevno moraju biti na terenu.
VODA IZ SLAVINE POD DESECIMA TISUĆA KONTROLA
Kakvu vodu danas piju građani Vukovara?
– Kvaliteta vode u potpunosti zadovoljava sve zakonske propise. Nemamo poteškoća u postizanju maksimalno dopuštenih koncentracija ni za jedan propisani parametar. Naša voda je zdravstveno ispravna i sigurna za sve skupine građana. Kontrola se provodi na više razina. Mi u Vodovodu imamo vlastiti laboratorij i svakodnevno analiziramo vodu, a za to imamo i rješenje Ministarstva zdravstva. Kontrolu provodi i Zavod za javno zdravstvo u okviru državnog monitoringa, kao i sanitarna inspekcija. Samo tijekom 2025. godine u Vodovodu smo proveli ispitivanja kvalitete vode na više od 20.660 uzoraka. Ništa ne prepuštamo slučaju.
Nedavno su građani primijetili promjenu boje vode. Što se tada dogodilo?
– Bio je to iznimno zahtjevan kvar. Ljudi koji u Vodovodu rade više od 20 godina rekli su da nikada nisu vidjeli takvu situaciju. Istodobno je došlo do puknuća cijevi i hidrauličkog udara. Zbog toga je došlo do zamućenja vode. Žućkasta boja vode u pravilu je posljedica povećanja željeza, odnosno podizanja naslaga iz starijih cijevi nakon hidrauličkog udara. Kod svakog kvara odmah ispiramo mrežu, ali ovaj je događaj bio iznimno velik i zahvatio je šire područje. Ako građani primijete promjenu boje vode ili bilo koje druge promjene, pozivam ih da nas odmah kontaktiraju. Naša dežurna služba radi 24 sata dnevno i ekipe odmah izlaze na teren.
ŠTO GRAĐANI ZAPRAVO PLAĆAJU KROZ RAČUN ZA VODU?
Cijena vode često je tema među građanima. Tko određuje koliko će ona iznositi?
– Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o metodologiji za određivanje cijene vodnih usluga i mi je moramo primjenjivati. Dakle, Vodovod samovoljno ne određuje cijenu. Sadašnja cijena na snazi je od veljače ove godine, a mi smo bili prvi vodovod u Hrvatskoj koji je proveo reviziju cijene kroz dvije neovisne revizije. Obje su potvrdile da je cijena ispravno izračunata. Neki su izračuni čak pokazali da bi trebala biti nešto viša, ali zbog socijalne osjetljivosti odlučili smo ne ići do kraja. Na prosječnoj potrošnji od 12 kubika, oko 30 posto računa odnosi se na različite naknade koje se prosljeđuju državnim institucijama. Oko 30 posto odnosi se na samu vodoopskrbu, a po 20 posto na odvodnju i pročišćavanje.
Mogu li građani sami utjecati na visinu računa?
– Naravno. Racionalnim korištenjem vode smanjuje se potrošnja, a time i račun, posebno kod korisnika koji plaćaju odvodnju i pročišćavanje prema potrošnji vode. Važno je kontrolirati i kućne instalacije. Ako nakon vodomjera dođe do puknuća i nekontroliranog istjecanja vode, građani mogu imati znatno veći račun.
SUNCE KAO ODGOVOR NA VISOKE TROŠKOVE ENERGIJE
Vodovod je krenuo i u izgradnju solarnih elektrana. Zašto?
– Jedna od najvećih stavki u našem poslovanju je električna energija, a njezina cijena izravno utječe i na cijenu naše usluge. Zato smo odlučili proizvoditi vlastitu električnu energiju na postrojenjima koja troše velike količine energije. Jedna solarna elektrana već je izgrađena na pogonu za proizvodnju vode i ima snagu 469 kilovata. Odobren je i projekt vrijedan oko 1,5 milijuna eura za elektranu na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda, snage 804 kilovata, uz baterijski sustav od 560 kilovata. Odobrene su nam još tri solarne elektrane na uređajima za pročišćavanje otpadnih voda u Sotinu, Iloku i Šarengradu. Kada svih pet bude završeno, ukupna snaga trebala bi dosegnuti 1,367 megavata, što odgovara približno godišnjoj potrošnji električne energije 420 kućanstava. Cilj je smanjiti troškove poslovanja i dugoročno postići što veću energetsku neovisnost. Nadamo se da će sve elektrane biti u pogonu tijekom 2028. godine.
300 KILOMETARA MREŽE ZA OBNOVU
Koji je trenutno najveći projekt Vodovoda?
– Najveći projekt je upravo akcijski plan smanjenja gubitaka, kroz koji bi trebalo realizirati investicije vrijedne oko 18 milijuna eura. Naravno, uvelike ovisimo o vanjskim izvorima financiranja jer sami nemamo dovoljno sredstava za takve zahvate. Trenutačno radimo na više lokacija – odvojcima u Širokom putu i Ulici vijeća Europe, rekonstrukciji kanalizacije u dijelu Ulice Nikole Andrića, a pripremljeni su i projekti proširenja DMA zona, kroz koje možemo vrlo precizno pratiti protok vode i druge parametre sustava. Veliki projekt proširenja kanalizacijske mreže u Bogdanovcima također je dobio ugovor za potpis i financira se sredstvima Europske unije.
Koliko se tim zahvatima može smanjiti gubitak vode?
– Gubitke smanjujemo otkrivanjem i saniranjem kvarova, uključujući i ona mala istjecanja koja je gotovo nemoguće primijetiti na površini. Imamo tim koji uz pomoć moderne tehnologije pronalazi takve kvarove. Dio gubitaka odnosi se i na neovlašteno korištenje vode, primjerice s hidranata. Sve se to vidi kroz naš nadzorno-upravljački sustav jer možemo pratiti promjene potrošnje. Na tome ćemo također raditi. Trenutni gubici su oko 30 posto, što je u odnosu prema ostatku Hrvatske dobro, ali nama je cilj taj postotak dodatno smanjiti.
RADOVI KOJE GRAĐANI VIDE – I OSJEĆAJU
Koliko je teško velike radove uskladiti s normalnim životom grada?
– Jako teško. Naši cjevovodi često se nalaze ispod državnih, županijskih i lokalnih cesta. Kada moramo intervenirati, treba regulirati promet, iskopati cestu i napraviti zahvat u prostoru. To se neizbježno prelijeva na svakodnevni život građana. Trudimo se nakon sanacije prometnicu što prije vratiti u normalnu funkciju. Imamo odličnu suradnju s policijom i službama koje održavaju ceste. U Ulici Nikole Andrića dio radova izvodit ćemo metodom bez raskapanja, kao što smo radili i ranije, dok će dio zbog velikih oštećenja zahtijevati klasično raskapanje. U idućem razdoblju radovi su predviđeni u Ulici Nikole Andrića, kod okna u kružnom toku kod Osnovne škole Antuna Bauera, u Širokom putu i Ulici vijeća Europe. Ti bi radovi trebali biti završeni prije zime.
GRAĐANI SU VAŽAN DIO SUSTAVA
Koliko vam građani pomažu kada prijave kvar?
– Jako često dobivamo njihove pozive. Posebno zahvaljujem građanima koji primijete nešto neobično na prometnicama ili zelenim površinama i dojave nam. Imamo dispečersku službu koja radi 24 sata dnevno i odmah reagiramo. Postoji, međutim, i granica naše nadležnosti. Vodovod održava sustav do vodomjera. Sve nakon vodomjera pripada privatnim instalacijama korisnika i građani su za njih odgovorni. Ako možemo pomoći, naravno da izađemo u susret, ali zakonski ne smijemo izvoditi radove na privatnim instalacijama.
VODOVOD BUDUĆNOSTI: MANJE GUBITAKA, VIŠE ENERGIJE IZ SUNCA
Kako zamišljate Vodovod grada Vukovara za nekoliko godina?
– Prvi cilj je osigurati kvalitetnu pitku vodu za sve građane i stabilnu vodoopskrbu bez problema. Volio bih da se poveća broj stanovnika i da možemo širiti usluge prema novim korisnicima. Želim ostaviti stabilan sustav i nove investicije koje će građani osjetiti kroz kvalitetu usluge. Vodovod može i mora biti jedna od poznatijih i boljih tvrtki. Moramo biti energetski učinkovitiji, kvalitetniji i što samostalniji. Danas imamo 115 zaposlenih, a zbog novih zahtjeva i djelatnosti planiramo zaposliti još desetak ljudi, pa očekujemo da ćemo imati između 120 i 125 zaposlenika.
Koliko su za takav razvoj važni europski fondovi?
– Presudno. Ono što možemo naplatiti od građana kroz cijenu vodnih usluga uglavnom možemo koristiti za poslovanje i investicije, ali za velike projekte trebaju nam dodatni izvori financiranja. Zato smo jako ovisni o europskim fondovima, Hrvatskim vodama i Fondu za obnovu i razvoj grada Vukovara. Bez tih sredstava ne bismo mogli realizirati velike investicije niti odgovoriti na nove zahtjeve poput digitalizacije, informatizacije i kibernetičke sigurnosti.
„PROJEKT KOJI BIH NAJVIŠE VOLIO REALIZIRATI JE SMANJENJE GUBITAKA“
Koji biste projekt osobno najviše voljeli realizirati u sljedećih nekoliko godina?
– To je projekt smanjenja gubitaka. Možda na prvi pogled ne zvuči kao veliki infrastrukturni projekt, ali njegovi bi učinci bili izravno vidljivi građanima. Smanjenjem gubitaka smanjili bismo potrošnju energije za proizvodnju vode, potrebe za financiranjem, a time i pritisak na račune građana. Istodobno bismo koristili manje vode kao resursa i tako čuvali okoliš. Uz to, želim sveobuhvatnu modernizaciju vodno-komunalnog sektora i da postanemo moderna, digitalno i informatički napredna tvrtka na koju se građani u svakom trenutku mogu osloniti. Pred nama je stoga puno posla.