Količina otpada od hrane u Hrvatskoj ne pokazuje trend smanjenja, već blago raste, zbog čega iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije upozoravaju kako je potrebno dodatno pojačati provedbu postojećih mjera, ali i uvesti nove kako bi se ostvarili ciljevi Europske unije.
Prema izmjenama Okvirne direktive EU-a o otpadu iz rujna 2025. godine, države članice do kraja 2030. moraju smanjiti otpad od hrane u preradi i proizvodnji za najmanje 10 posto u odnosu na razdoblje od 2021. do 2023. godine. U maloprodaji, distribuciji hrane, restoranima i kućanstvima cilj je smanjenje otpada za najmanje 30 posto po stanovniku.
Istraživanje provedeno tijekom 2025. godine na uzorku od 1021 kućanstva pokazalo je kako su hrvatska kućanstva bacila ukupno 221.808 tona hrane, što je 2,5 posto više nego 2021. godine. Po stanovniku je bačeno 57,3 kilograma hrane, od čega se 24,2 kilograma odnosilo na jestivi dio koji se mogao izbjeći.
Najviše se i dalje bacaju povrće, voće te meso, riba i jaja, a prosječno kućanstvo tjedno odbaci oko 2,7 kilograma hrane. Gotovo polovicu otpada čini jestiva hrana.
Iz Ministarstva upozoravaju kako se hrana još uvijek najčešće baca u spremnike za miješani otpad, što predstavlja dodatni problem za okoliš, ali i za sustav gospodarenja otpadom.
Više otpada u manjim kućanstvima
Iako se u odnosu na 2021. godinu po kućanstvu baca nešto manje hrane, po članu kućanstva količina otpada raste. Taj trend povezuje se s povećanjem broja jednočlanih i dvočlanih kućanstava, koja u prosjeku proizvode više otpada od hrane. S druge strane, kućanstva koja kompostiraju ili imaju domaće životinje u prosjeku bacaju manje hrane od ostalih.
Kupovina bez plana povećava bacanje hrane
Istraživanje je pokazalo i kako većina građana hranu kupuje u velikim trgovačkim centrima, zatim u manjim lokalnim trgovinama i na tržnicama. Većina kućanstava kupnju obavlja jednom do dva puta tjedno, dok je smanjen broj onih koji u trgovinu odlaze s unaprijed pripremljenim popisom.
Manji broj građana redovito jede izvan kuće, no više od polovice ispitanika procjenjuje kako i u restoranima ostavljaju približno jednaku količinu nepojedene hrane kao i kod kuće.
Potrebno jačati svijest građana
Iz Ministarstva ističu kako je potrebno razlikovati neizbježni otpad, poput ljuski ili kostiju, od otpada koji nastaje zbog lošeg planiranja kupnje i pripreme hrane. Naglašavaju i kako je sprječavanje nastanka otpada od hrane jedan od važnijih ciljeva europskih politika održivog razvoja, zbog čega će biti nužno dodatno raditi na podizanju svijesti građana i smanjenju otpada, osobito u kućanstvima i poslovnom sektoru.
Ukupno je tijekom 2025. godine u Hrvatskoj nastalo više od 481 tisuće tona otpada od hrane, odnosno 124,6 kilograma po stanovniku, što je gotovo na razini prosjeka Europske unije.