Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić predstavio je na konferenciji za medije izmjene i dopune Zakona o lovstvu i četiri podzakonska akta uoči njihove objave na portalu e-Savjetovanja - izvijestili su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu usmjeren je na održivo upravljanje prirodnim resursima i zaštitu prirode, razvoj lovnog turizma i jačanje lokalnih zajednica, uz manje administracije i veću pravnu sigurnost.
- Izmjenama Zakona o lovstvu težimo transformaciji lovstva iz isključivo komercijalne aktivnosti u održiv sustav koji štiti lokalni identitet, biološku raznolikost i ruralni razvoj. Ovim izmjenama minimalna površina privatnih lovišta povećava se na 1000 hektara radi biološke održivosti, zakup lovišta produžuje se s 10 na 20 godina kako bi se potaknula ulaganja, uvodi se usklađivanje naknada s inflacijom te se mijenja raspodjela prihoda u korist županija s 20 na 60 %. Također, daje se prednost lokalnim udrugama i dosadašnjim koncesionarima uz ograničenje cijena zakupa, preciznije se uređuje odgovornost za štete od divljači te se pojednostavljuju prekršajne i administrativne procedure - pojasnio je ministar Vlajčić.
Na konferenciji je predstavljen prijedlog Programa potpore za suzbijanje sredozemne voćne muhe u višegodišnjim nasadima na području Dubrovačko-neretvanske županije za razdoblje 2026. - 2028. godine, kojim se uvodi sustavan i financijski osiguran model suzbijanja sredozemne voćne muhe koja uzrokuje velike gospodarske štete. Spomenuti model temeljen je prvenstveno na nekemijskim metodama, poput masovnog ulova pomoću lovki, provođenja sanitacijskih mjera u nasadima te organizacije sanitacijskih timova lokalne samouprave za uklanjanje izvora zaraze. Za provedbu programa osigurano je 1 milijun eura godišnje iz državnog proračuna, a potpora se dodjeljuje poljoprivrednicima i jedinicama lokalne samouprave kao bespovratna sredstva po hektaru.
Prema riječima ministra Vlajčića, program je kreiran na osnovi studije Smjernice prilagodbe proizvodnje agruma s obzirom na klimatske promjene i nove mikroklimatske uvjete u dolini Neretve koju je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva zatražilo od Agromediteranskog fakulteta u Splitu.
- Cilj je smanjiti populaciju štetnika, umanjiti gubitke prinosa, poboljšati kvalitetu plodova i smanjiti potrebu za kemijskim pesticidima, čime se jača održivost i konkurentnost voćarske proizvodnje u dolini Neretve. S pojedinačnih mjera prelazimo na cjelovit, koordiniran i dugoročno održiv sustav upravljanja proizvodnjom i zaštitom - pojasnio je Vlajčić.
Prijedlogom Pravilnika o izmjeni i dopuni Pravilnika o provedbi intervencija za potporu ulaganjima u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. - 2027. usmjeren je na povećanje iskoristivosti potpora, jačanje konkurentnosti, modernizacije i energetske održivosti te ubrzanje provedbe projekata u poljoprivredi. Prilagođavaju se iznosi i intenzitet potpore uz izmjene kriterija odabira kako bi se povećao broj korisnika potpore.
- Dodatnih 15 posto viši intenzitet potpore ostvaruju mladi poljoprivrednici i, prvi put, žene nositeljice poljoprivrednih gospodarstava. Također, uvode se sektorski natječaji za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju za voćarstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, povrćarstvo, rasadničarstvo i sjemenarstvo, mlijeko, meso i perad. Kroz dva natječaja na raspolaganju poljoprivrednicima bit će više od 163 milijuna eura - istaknuo je Vlajčić.
Prijedlogom Pravilnika o ribolovnim mogućnostima i ribolovu igluna utvrđuju se uvjeti za početak ribolovne sezone igluna u 2026. godini i raspodjela ukupne državne kvote od 63,74 t na različite segmente ribolova. Na kvotu Hrvatske od 13,74 t kroz razmjenu kvota osigurano je dodatnih 50 t od Grčke i Italije. Propis definira i popis plovila koja smiju loviti igluna te njihove individualne kvote, uz određene izmjene u proceduri autorizacije i prijenosa odobrenja. Također, pravilnik se usklađuje s propisima za ribolov plavoperajne tune, čime se plovilima koja ispunjavaju uvjete za ribolov igluna omogućuje i dodjela kvote za ciljani ribolov tune.
Prijedlogom Pravilnika o ribolovu plavoperajne tune (Thunnus thynnus) udičarskim alatima te uvjetima i kriterijima za ostvarivanje prava na dodjelu individualne udičarske kvote uređuje raspodjelu kvote za ribolov plavoperajne tune udičarskim alatima u 2026. godini, u skladu s povećanom nacionalnom kvotom od 1.238,13 t, od čega je 200 t namijenjeno udičarskom ribolovu. Propis zadržava postojeća pravila za 12 plovila s povijesnim pravom na kvotu, ali uvodi i nove kategorije dodjele kvote.
- Novim pravilnikom omogućuje se dodjela kvote plovilima koja love igluna plutajućim parangalom te dodjela dijela kvote putem javnog natječaja za manja plovila u priobalnom ribolovu - naglasio je Vlajčić.