Brutalizacija nasilja i alarmantne brojke
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja prema ženama, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić upozorila je da Hrvatska i dalje bilježi porast brutalnog rodno utemeljenog nasilja. Samo u 2025. godini ubijeno je 15 žena, od čega čak 11 od strane partnera.
Ističe da femicid nije „nepredvidiv zločin“, već zločin jasnih obrazaca i upozoravajućih signala koje institucije moraju prepoznati na vrijeme.
Kaznena djela rastu – kazne i prevencija izostaju
Broj kaznenih djela nasilja u obitelji u proteklih deset godina gotovo se upeterostručio – sa 2.220 u 2015. na više od 9.000 lani, dok broj prekršaja pada. To, naglašava pravobraniteljica, pokazuje da se nasilje ne suzbija, nego eskalira.
Istodobno, kazne za počinitelje ostaju blage, a praksa uvjetnih osuda u Hrvatskoj je i dalje pravilo.
Naglašava da se zakonodavne izmjene prečesto donose tek nakon teških slučajeva koji potresu javnost, umjesto da proizlaze iz sustavne analize i strategije.
Obrazovanje, rana prevencija i stručna edukacija — ključni nedostatci
Pravobraniteljica upozorava na kronični izostanak obrazovanja o rodnoj ravnopravnosti na svim razinama – od škole do institucija.
Posebno ističe nedovoljnu edukaciju policije, pravosuđa i državnog odvjetništva te upozorava da bez razumijevanja dinamike nasilja sustav neće funkcionirati.
GREVIO izvješće potvrđuje iste nedostatke: nema dosljednih politika, nema sveobuhvatne prevencije, a edukacija stručnjaka ostaje nedostatna.
Seksualno i kibernetičko nasilje — rast tamnih brojki i stigmatizacije
Seksualno nasilje ostaje duboko potcijenjeno i često neprijavljeno, uz žrtve koje i dalje prolaze stigmatizaciju, nepovjerenje i sekundarnu viktimizaciju.
Pravobraniteljica upozorava i na širenje kibernetičkog nasilja te ističe EU projekt kojim se pokušava ojačati zakonodavni okvir i stvoriti sigurnije online okruženje za djevojčice i žene.
Poziv na djelovanje: Od represije prema rješavanju uzroka
Pravobraniteljica poručuje da sustav mora prestati djelovati tek nakon tragedija.
Kao ključ navodi obvezno i sveobuhvatno obrazovanje o ravnopravnosti spolova, kontinuiranu edukaciju institucija, ranu prevenciju, psihosocijalnu podršku obiteljima prije eskalacije, dosljednu primjenu postojećih propisa, kampanje koje ohrabruju prijavljivanje nasilja.
Bez uklanjanja uzroka, ističe, Hrvatska neće dosegnuti društvo nulte tolerancije na nasilje.