Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović predstavio je prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojima se predviđaju strože kazne za niz prometnih prekršaja, obvezna evidencija električnih romobila te oštrije sankcije za opasnu vožnju i ilegalne ulične utrke. Nacrt zakona bit će upućen u javno savjetovanje. Temeljni cilj predloženih izmjena jest povećati sigurnost na cestama i smanjiti broj poginulih i ozlijeđenih u prometu. Božinović je podsjetio kako je prošle godine na hrvatskim cestama poginula 261 osoba, što je 22 više nego 2024. godine.
- Cilj zakona nije više kažnjavati građane, nego smanjiti stradavanja, a razvoj prometne infrastrukture mora pratiti i razvoj prometne kulture, rekao je Božinović i pritom upozorio na neprihvatljivo velik broj smrtno stradalih osoba koje nisu koristile sigurnosni pojas.
Obvezna evidencija električnih romobila i kazne do 3000 eura
Značajan dio predloženih izmjena odnosi se na električne romobile, čija je sve raširenija uporaba otvorila nova pitanja prometne sigurnosti.
- Romobil nije igračka i može uzrokovati smrtne posljedice”, a predloženim mjerama ne želimo ograničavati razvoj novih tehnologija, nego spriječiti neodgovorno ponašanje u prometu. Prema prijedlogu, vlasnici električnih romobila morat će svoja vozila upisati u službenu evidenciju Ministarstva unutarnjih poslova. Nakon toga djelatnici stanica za tehnički pregled na romobile će postavljati posebne oznake kojima će se potvrđivati da vozila zadovoljavaju zakonske uvjete u pogledu snage i brzine. U slučaju promjene vlasništva, novi vlasnik imat će rok od 15 dana za prijavu vozila, rekao je ministar.
Za roditelje i skrbnike koji djeci omoguće upravljanje romobilima prije stjecanja zakonskog prava na vožnju, kao i za osobe koje upravljaju romobilima nedopuštene snage, predviđene su kazne od 1000 do 3000 eura. Povećale bi se i kazne za druge prekršaje povezane s električnim romobilima. Za vožnju bez zaštitne kacige kazna bi porasla s 30 na 100 eura, dok bi se za kršenje pravila kretanja električnim romobilima povećala sa 60 na 100 eura.
Veće kazne za nevezanje pojasa i nepropisan prijevoz djece
Predloženim izmjenama predviđa se povećanje kazne za nekorištenje sigurnosnog pojasa sa 130 na 200 eura. Isti iznos predviđen je i za nepropisan prijevoz djece u vozilima. Prema podacima MUP-a, oko polovice osoba koje smrtno stradaju u osobnim automobilima nije koristilo sigurnosni pojas. Tijekom 2024. godine u osobnim automobilima poginulo je 98 osoba, od kojih 47 nije bilo vezano. Posebno zabrinjavaju podaci o stradavanju djece. Prema iznesenim podacima, ove je godine poginulo osmero djece, u odnosu na petero prošle godine. Čak 55,8 posto stradale djece bilo je u svojstvu putnika u vozilima.
Za objavu snimki opasne vožnje kazne do 2000 eura
Novčane kazne predviđene su i za vozače koji snimaju vlastito kršenje prometnih propisa, a potom takve snimke objavljuju na društvenim mrežama ili ih na drugi način učine dostupnima javnosti. Za takvo ponašanje predviđena je kazna od 800 do 2000 eura. U MUP-u ističu kako je cilj spriječiti popularizaciju opasne vožnje i drugih prometnih prekršaja na društvenim mrežama, gdje takvi sadržaji mogu poticati druge na oponašanje i pridonijeti normalizaciji rizičnog ponašanja.
Znatno strože sankcije predviđene su za vozače koji se ogluše na naredbu policije da zaustave vozilo. Dosadašnja novčana kazna od 390 do 920 eura povećala bi se na iznos od 1320 do 2650 eura, a predviđena je i mogućnost izricanja kazne zatvora do 60 dana. Mjera je usmjerena na vozače koji tijekom pokušaja policijskog zaustavljanja nastavljaju vožnju i pritom grubo krše prometne propise, primjerice povećavaju brzinu, prolaze kroz crveno svjetlo ili na druge načine izravno ugrožavaju ostale sudionike u prometu.
Božinović se osvrnuo i na opasna ponašanja na okupljanjima ljubitelja automobila, poznatima kao car meetovi. Naglasio je kako policija nema ništa protiv okupljanja automobilskih entuzijasta, ali da neće tolerirati obijesnu vožnju kojom se ugrožavaju tuđi životi, a isztaknuo je kako javne prometnice nisu trkališta.
Za nepropisno parkiranje kazne do 300 eura
Izmjene zakona obuhvaćaju i povećanje kazni za nepropisno parkiranje. Dosadašnja kazna od 30 eura povećala bi se na 60 eura, dok bi se za parkiranje na mjestima rezerviranima za osobe s invaliditetom kazna povećala s 90 na 150 eura. Najviša kazna od 300 eura predviđena je za parkiranje ili zaustavljanje vozila kojim se ugrožava sigurnost drugih sudionika u prometu, ometa normalan tijek prometa ili kretanje pješaka.
Novost je i mogućnost kažnjavanja nepropisnog parkiranja na trgovima i u kulturno-povijesnim cjelinama, poput zagrebačkog Zrinjevca i Trga bana Josipa Jelačića. Za takve prekršaje predviđa se kazna od 60 eura, uz mogućnost uklanjanja vozila paukom.
Ministar je upozorio kako nepropisno parkiranje nije samo komunalni problem, nego i pitanje sigurnosti i prava drugih građana. Predloženim izmjenama gradovima bi se trebala dati veća samostalnost u poslovima iz njihove nadležnosti, dok bi država postavila jasna pravila, a lokalne vlasti bile odgovorne za njihovu provedbu.
HGSS bi se uključio među žurne službe
Predloženim izmjenama planiraju se i promjene pravnog okvira za djelovanje žurnih službi kako bi se omogućilo brže reagiranje u situacijama u kojima su ugroženi ljudski životi. U novi zakonski okvir planira se uključiti i Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS), čime bi se njezino djelovanje obuhvatilo novim zakonskim rješenjima.
Predstavljeni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti prometa na cestama bit će upućen u javno savjetovanje, nakon čega slijedi daljnja zakonska procedura. Božinović je izrazio uvjerenje da je u pripremi prijedloga obavljen kvalitetan posao, istaknuvši kako je u izradu bilo uključeno mnogo stručnjaka.
Najavljenim izmjenama država želi pooštriti sankcije za opasna ponašanja u prometu, urediti područje uporabe električnih romobila i povećati odgovornost vozača, uz naglasak na prevenciji i smanjenju broja stradalih na hrvatskim cestama.