Ljudi, prostor i promjene koje oblikuju svakodnevni život bit će u središtu međunarodnog znanstvenog skupa „Transformacije lokalnih zajednica u 21. stoljeću“, koji će se 9. i 10. listopada održati u Vukovaru. O skupu, ali i o demografskim promjenama, životu u lokalnim zajednicama, položaju mladih, budućnosti sela i ulozi znanosti u donošenju odluka za Hrvatski radio Vukovar govorio je Matej Žanić, sociolog i viši znanstveni suradnik Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Područnog centra Vukovar.
Žanić ističe kako je riječ o konferenciji koja se fokusira na nešto drugačiji aspekt od dosadašnjih skupova koje je organizirao Institut.
- Ova konferencija je malo drugačija fokusom, ali vjerujemo da može biti zanimljiva i našim sugrađanima i svakako ima, rekao bih, jednu veliku znanstvenu važnost. Globalne promjene snažno utječu na lokalne zajednice iako se sociologija posljednjih desetljeća često bavila globalnim procesima, njihove posljedice vrlo konkretno osjećaju upravo u lokalnim sredinama. U sociologiji smo posljednjih godina, pa i desetljeća, navikli dosta raspravljati o globalnim temama, što je iznimno bitno. Nekako smo svi spoznali da je taj svijet međuovisan u mnogo većoj mjeri nego što smo prije mislili da je - rekao je Žanić.
Globalni događaji poput migracijske krize, pandemije koronavirusa i rata u Ukrajini ostavili su, smatra, vidljive posljedice i na svakodnevni život stanovnika Hrvatske.
- Svi su ti događaji imali i opipljive, rekao bih, posljedice za naš svakodnevni život.
Svi ti događaji koji nas otvaraju prema globalnom svijetu mogu dovesti u određenom trenutku i do zatvaranja- dodao je Žanić.
Demografija je jedan od najvećih izazova Vukovara i Slavonije
Kada je riječ o konkretnim problemima s kojima se suočavaju lokalne zajednice u istočnoj Hrvatskoj, Žanić posebno ističe demografiju.
- Oni specifični izazovi koji se nekako opipljivo vežu uz grad Vukovar pa i uz Slavoniju uvezani su uz demografske procese, starenje stanovništva u mnogim naseljima, i to naročito pogađa ruralna naselja u našoj županiji, te opadanje broja stanovništva- rekao je Žanić.
Demografske promjene pritom ne utječu samo na broj stanovnika, već i na međuljudske odnose i svakodnevni život.
- Recimo, u mnogim selima imate velik broj praznih kuća zbog toga što su ljudi jednostavno otišli. Velik je broj ljudi koji su stariji, dakle, susjedstva nisu onako živahna kako su ih nekad ljudi zamišljali. Tu više nije ona situacija da se svakodnevno odlazi na kave u susjedstva, nego se susjedstva mijenjaju, društveni odnosi se mijenjaju sukladno i nekim demografskim procesima koji vladaju – dodao je.
Tovarnik i Korčula kao dvije različite priče
U sklopu projekta na kojem je nastao i znanstveni skup provedene su dvije studije slučaja u Tovarniku i na Korčuli. Upravo one pokazuju koliko se problemi lokalnih zajednica mogu razlikovati.
- Napravili smo dvije studije slučaja: Tovarnik, nama bliska ruralna sredina, i grad Korčula na otoku Korčuli. Tu se zaista mogu vidjeti nekakve specifičnosti koje pogađaju lokalne zajednice. Na Korčuli su to možda i pozitivni i negativni efekti turizma, preko ljeta, pa onda jedna sezonalnost društvenog života, gdje je ljeti sve puno društvenih događanja, a zima je dosta praznija, u kojoj se mnogo od toga manje događa. Tovarnik, s druge strane, ima prednosti, ali i probleme povezane s prometom i položajem uz granicu što ograničava kvalitetu života stanovništva – rekao je.
Na skupu sudjeluju znanstvenici iz Hrvatske, Poljske i Rumunjske
Na dvodnevnom skupu bit će održana tri uvodna izlaganja te još dvadesetak izlaganja. Organizatori su posebnu pozornost posvetili međunarodnoj i interdisciplinarnoj dimenziji.
- Doći će nam kolege iz Poljske, kolege iz Rumunjske, što mislim da je opet dobro, da imamo i neke komparativne perspektive s društvima koja su nam u nekim slučajevima slična. Uz sociologe i demografe, sudjelovat će i stručnjaci iz područja javnog zdravstva. Cilj nam je bio interdisciplinarno organizirati skup, tako da imamo kolege koji se bave javnim zdravstvom, što je također u kontekstu prije spomenutog starenja stanovništva jako važan aspekt kvalitete života i osiguranja održivih zajednica- dodao je Žanić.
Znanost može upozoriti na probleme, ali ne može sama provesti rješenja
Jedno od važnih pitanja jest kako znanstvena istraživanja mogu pomoći lokalnim vlastima i donositeljima odluka.
Žanić smatra da bi rezultati znanstvenih istraživanja trebali biti više uvažavani.
- Mi bismo željeli kao znanstvenici da se nekad i više čuje i više uvažavaju neki naši nalazi. Mi možemo skrenuti pozornost na one probleme koji lokalne zajednice muče. Naravno da mi kao znanstvenici ipak ne možemo ponuditi rješenja ili, odnosno, provoditi rješenja koja se nude- rekao je.
Mladi vole život u Slavoniji, ali budućnost često vide drugdje
Institut Ivo Pilar godinama istražuje društvene procese na području Vukovarsko-srijemske županije. Posebno zanimljivi rezultati dobiveni su istraživanjima među mladima.
- Ono što je, recimo, meni i danas zanimljivo jest da smo mi zapravo kraj za koji ja mislim da može osigurati jedno lijepo djetinjstvo mladim ljudima. Kad smo radili istraživanja na srednjoškolcima, zadovoljstvo životom tih ljudi bilo je iznimno visoko. Možda i više nego što smo mi očekivali- rekao je te dodao kako postoji i druga strana priče.
- Nažalost, dobar dio njih, negdje čak i dvije trećine, istovremeno je odgovarao da bi budućnost volio provesti negdje drugdje. I tu je onaj neki korijen problema s kojima se ovdje susrećemo. Nedostatak radnih mjesta prvenstveno i razvoj gospodarstva koji bi, naravno, unaprijedio ovaj kraj- rekao je Žanić.
Istodobno, Slavonija ima i niz prednosti koje mladi prepoznaju.
- Mi imamo zaista puno komparativnih prednosti od sigurnosti života, od nekih drugih stvari koje očito i mladim ljudima, koji imaju svoje brojne zahtjeve, ovdje osiguravaju, rekao bih, vrlo kvalitetan život i visoku razinu zadovoljstva- dodao je.
Selo u Hrvatskoj još uvijek zaostaje po kvaliteti života
Zanimljiva je i usporedba života u gradovima i na selu. Prema Žaniću, Hrvatska je po tom pitanju u drugačijoj situaciji od dijela zapadne Europe.
- Već sada u zapadnoj Europi stanovnici sela su zadovoljniji kvalitetom života od stanovnika gradova. U Hrvatskoj je situacija suprotna, u smislu da su stanovnici gradova zadovoljniji kvalitetom života od stanovnika sela. To sugerira, po meni, jedan veliki propust koji se u Hrvatskoj događa u politici razvoja sela već dugi niz godina, desetljeća, još sasvim sigurno i u socijalističkom razdoblju, gdje je selo, nažalost, bilo shvaćeno samo kao prostor koji omogućava stanovništvo gradovima- rekao je.
Mladi i dalje odlaze, a selo se mijenja
Iako se posljednjih godina sve više govori o prednostima života na selu, Žanić upozorava da stvarnost još uvijek nije takva da bi mladi masovno ostajali u ruralnim sredinama.
- Jako velik broj znanstvenih radova ide iz perspektive nekakvog održivog razvoja, zaštite prirode i tako. I mogao bih reći da primjećujem povremeno čak i određenu idealizaciju u tim znanstvenim radovima života na selu. Međutim, ipak kad gledamo realnu sliku, mladi i dalje odlaze sa sela. Dakle, ono što njima treba, tamo ne mogu postići- rekao je te dodao kako na mnogim selima, naročito onima koja se nalaze u blizini većih gradova, poljoprivreda više nije ta djelatnost koja je osnovna za stanovnike.
Tri teme u središtu uvodnih izlaganja
Na ovogodišnjem skupu bit će predstavljena tri uvodna rada. Prvi se bavi samim pojmom lokalne zajednice i njegovom aktualnošću.
- Jedan od njih propituje baš što danas lokalna zajednica, taj pojam, taj koncept, znači, koliko je on aktualan, koliko je važan. Rad će predstaviti Marija Geiger-Zeman iz Instituta Ivo Pilar- rekao je Žanić.
Drugo uvodno predavanje bavit će se situacijom u Poljskoj i pitanjem pritisaka s kojima se suočavaju lokalne zajednice, dok će treće biti posvećeno javnom zdravstvu i njegovoj ulozi u održivosti lokalnih zajednica.
- Onda će kolega Miškulin s Medicinskog fakulteta u Osijeku održati predavanje o važnosti, rekao bih, javnog zdravstva i svega onoga što pomaže u održivosti lokalnih zajednica- zaključio je.
Organizatori očekuju da će skup otvoriti prostor za raspravu o brojnim pitanjima koja izravno utječu na život građana od demografije i migracija do zdravstva, razvoja sela, kvalitete života i budućnosti mladih.