Interes za pokretanje vlastitog posla u Hrvatskoj i dalje raste. Prema podatcima Obrtnog registra, tijekom prvih sedam mjeseci 2026. godine osnovano je 16.378 obrta, što je 2.893 više nego u istom razdoblju prošle godine. Riječ je o rastu od 21,5 posto, a među novootvorenim obrtima i dalje prevladavaju paušalni obrti.
Broj novih obrta raste i u usporedbi s 2024. godinom. Tada su u prvih sedam mjeseci bila registrirana 12.442 nova obrta, što znači da ih je ove godine otvoreno 3.936 više, odnosno gotovo 32 posto više nego prije dvije godine.
Paušalni obrt i dalje privlačan građanima
Unatoč rastu troškova poslovanja i najavljenim poreznim promjenama, paušalni obrt i dalje je jedan od najčešćih izbora građana koji žele pokrenuti vlastiti posao.
Među glavnim razlozima su jednostavnija administracija, unaprijed određeni porezni razredi i mogućnost samostalnog organiziranja poslovanja. Paušalni obrti posebno su zastupljeni u uslužnim, digitalnim, kreativnim i savjetodavnim djelatnostima, za koje početak poslovanja uglavnom ne zahtijeva velika ulaganja.
Ovakav oblik poslovanja biraju i zaposleni građani koji uz redovan posao žele ostvariti dodatne prihode, ali i oni koji se odlučuju na samozapošljavanje i žele veću poslovnu neovisnost i fleksibilnije radno vrijeme. Podatci Obrtnog registra pokazuju da najavljene promjene zasad nisu smanjile interes za otvaranje obrta. Naprotiv, broj novoregistriranih obrta nastavlja rasti.
Veće obveze za paušalce iznad 40.000 eura primitaka
Rast broja obrta događa se uoči poreznih promjena koje bi se trebale primjenjivati od 1. siječnja 2027. godine.
Prvotnim prijedlogom bilo je predviđeno povećanje poreza i doprinosa za paušalne obrtnike s godišnjim primicima većim od 19.900 eura. Nakon reakcija obrtnika i dijela javnosti, prijedlog je izmijenjen pa bi se dodatno opterećenje trebalo odnositi na obrtnike koji godišnje ostvaruju više od 40.000 eura primitaka.
Za paušalne obrtnike s primitcima do 40.000 eura ne bi se mijenjali porezni razredi ni koeficijenti prema kojima se određuje osnovica za obračun doprinosa. Prema iznesenim podatcima, u toj se skupini nalazi oko 83,4 posto svih paušalnih obrtnika.
Veće povećanje davanja očekuje obrtnike u dva najviša razreda. Onima s godišnjim primitcima između 40.000 i 50.000 eura ukupne bi obveze trebale porasti za oko 1.336 eura godišnje, odnosno približno 30 posto.
Najveće povećanje predviđeno je za paušalne obrtnike s primitcima između 50.000 i 60.000 eura. Njihova bi godišnja davanja mogla biti veća za oko 3.033 eura, što predstavlja povećanje od približno 66 posto.
Doprinosi mogu rasti i obrtnicima s manjim prihodima
Iako se za paušalne obrtnike s godišnjim primitcima do 40.000 eura ne predviđaju promjene poreznih razreda i koeficijenata, njihovi doprinosi ipak mogu biti veći.
Osnovica za obračun doprinosa svake se godine usklađuje s kretanjem prosječne bruto plaće u Hrvatskoj. Zbog toga se iznos doprinosa može povećati i obrtnicima koji neće biti obuhvaćeni promjenama poreznih razreda.
Paušalni obrtnici kojima je obrt glavna djelatnost tijekom 2026. godine mjesečno plaćaju ukupno 290,98 eura doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Konačni iznosi obveza za 2027. godinu bit će poznati nakon utvrđivanja nove osnovice.
Unatoč najavljenom povećanju pojedinih davanja, podatci o 16.378 novih obrta u prvih sedam mjeseci pokazuju da interes za samozapošljavanje i pokretanje vlastitog posla zasad ne jenjava.
Paušalni obrt tako i dalje ostaje izbor brojnih građana koji žele pokrenuti vlastiti posao, razviti poslovnu ideju ili uz postojeće zaposlenje ostvarivati dodatne prihode.