Ljudi danas vjeruju u svakakva vjerovanja, ali od nekih jednostavno ne možemo pobjeći. Prenosila su se s koljena na koljeno, oblikovala običaje i često nudila objašnjenja za pojave koje ljudi nekoć nisu mogli znanstveno objasniti. Od crne mačke koja prelazi put, razbijenog ogledala i potkove za sreću do vjerovanja da dimnjačar donosi sreću. Koliko u njima ima tradicije, koliko simbolike, a koliko stvarnog vjerovanja rekla nam je Mateja Lovrić iz Gradskog muzeja Vukovar.
Narodna vjerovanja kao pokušaj objašnjavanja svijeta
- Narodna vjerovanja su kratke narodne mudrosti kojima se pokušava objasniti svijet u kojem neka zajednica živi i utjecati na njega. Takva vjerovanja možemo pratiti od drevnih vremena. Na primjer, drevni Rimljani bili su izrazito praznovjerni i vjerovali su da je apsolutno svaki aspekt života, koliko god bio sitan, pod utjecajem nekakvih nadnaravnih sila te da ih treba odobrovoljiti kako bi se mogli normalno probijati kroz život. Takva se narodna vjerovanja često nazivaju praznovjerjem jer kršćanska vjera odbacuje svako vjerovanje u bilo kakvu nadnaravnu kontrolu nad ljudskim životom, osobito ako ljudi mogu utjecati na takve sile - rekla je Lovrić.
Od mokre kose do torbe na podu: vjerovanja kao upozorenja
Narodnih vjerovanja koja se često mogu opisati kao upozorenja ima jako puno.
- Nemoguće je reći točno koliko ih ima jer većina njih nije utemeljena na nečemu opipljivom, nego ovise o stvarima i aspektima života koji su važni nekoj zajednici. Neka su vjerovanja općenito jednaka za sve, a neka su specifična za određenu regiju ili zajednicu. Takva vjerovanja uglavnom služe kako bi se stvorio privid kontrole nad vlastitim životom i životima onih do kojih nam je stalo. Zato, primjerice, upozoravate nekoga da ne izlazi van mokre kose jer će dobiti upalu mozga, zato što želite da ta osoba ostane zdrava. Ili upozoravate mlade neudane žene da ne sjede na kutu stola jer se, prema vjerovanju, nikada neće udati, zato što se smatralo da je važno udati se. Popularno je i vjerovanje da se torba ne ostavlja na podu jer tada nikada nećete imati novca, a svima je važno imati novca. Također se smatra nesretnim otvoriti kišobran u zatvorenom prostoru. To je zapravo sasvim logično jer njime lako možete nekoga ozlijediti ili srušiti nešto što će se razbiti - rekla je Lovrić.
Zašto je razbijeno ogledalo simbol nesreće?
Nesretno je i razbiti zrcalo. To nije logično samo po sebi, ali je to vjerovanje vrlo staro.
- Vjerovanje kako razbijeno zrcalo donosi nesreću dolazi iz vremena kada su zrcala i staklo općenito bili izrazito skupi pa je razbiti zrcalo bilo slično kao danas razbiti automobil. A zašto kucamo o drvo kako bismo prizvali sreću ili otjerali nesreću? Zato što su naši preci vjerovali da u drveću žive duhovi koji ljudima pomažu i donose sreću. To se vjerovanje jednostavno prenosilo s generacije na generaciju - dodala je Lovrić.
Vještice, svijeće i mornari: vjerovanja bez logičnog objašnjenja
S druge strane, postoje vjerovanja koja nadilaze svaku logiku.
-Na primjer, vjerovanje da se, ako u isto vrijeme pada kiša i sja sunce, negdje rađa vještica nema nikakve veze sa stvarnim svijetom. Ili vjerovanje da će, ako zapalite cigaretu na plamenu svijeće, jedan mornar umrijeti. Narodna vjerovanja uglavnom se temelje na ljudskim strahovima i željama te na pokušajima da se na neki način utječe na ono što nam se događa - rekla je Lovrić.
Mladi manje vjeruju u praznovjerja, ali traže odgovore na druge načine
Kada promatramo razliku između mladih i starijih generacija, mladi danas puno manje vjeruju u većinu ovih narodnih mudrosti koje poznaju generacije njihovih roditelja, baka i djedova.
-Ta vjerovanja, naravno, nisu nestala. Svi ih i dalje često čujemo, ali ih shvaćamo manje ozbiljno. S druge strane, mladi nisu ništa manje skloni vjerovanju u stvari koje je nemoguće dokazati, pri čemu ne mislim na religiju. Danas su, kao i oduvijek, popularni horoskop, astrologija i razne vrste vidovnjaka. Današnji mladi nisu ništa drugačiji od starijih generacija. I oni žele na neki način osigurati osjećaj kontrole nad vlastitim životom i životnim uspjesima. Međutim, kako se mijenjaju vremena i način života, tako se mijenjaju i vjerovanja - zaključila je Lovrić.