Knjiga donosi osobnu priču o potrazi za identitetom, biološkim roditeljima i istinom, ali i o borbi za dostojanstvo i prava djece rođene kao posljedica ratnog zločina.
Alen Muhić 22. listopada svoju knjigu predstaviti će vukovarskoj publici u 18 sati u Gradskoj knjižnici Vukovar, ogranakak Borovo naselje.
Knjiga donosi njegovu osobnu i emotivnu priču, obilježenu potragom za identitetom, suočavanjem s prošlošću i borbom za istinu. Međutim, kako ističe, njegova namjera nije bila samo ispričati vlastitu životnu priču nego i pružiti podršku drugima koji su prošli slična iskustva.
- Što se tiče moje životne priče, ona jest teška, ali ovo je zapravo knjiga o mom nastanku. Knjiga o borbi za istinu, potrazi za identitetom i biološkim roditeljima. Ono što me iskreno najviše potaknulo da napišem ovu knjigu jest želja da ostavim trag svojega postojanja i obilježim svoje postojanje za svoju djecu. Međutim, pisanjem ove knjige otvaraju se i neke druge teme. Jedan od razloga jest da djeca koja su nastala kao posljedica ratnog zločina znaju da nisu sama i da nas ima još mnogo koji smo živjeli u svijetu diskriminacije i stigmatizacije, na samoj margini društva- rekao je Muhić.
Pisanje knjige kao suočavanje s prošlošću
Pisanje autobiografije za Muhića je bilo istodobno oslobađajuće i bolno iskustvo. Svako javno predstavljanje knjige, kaže, vraća ga desetljećima unatrag i ponovno suočava s događajima koji su obilježili njegov život.
- I danas je jako teško govoriti o ovoj temi. Prvenstveno zato što se čovjek tijekom svake promocije ponovno vraća 30 godina unatrag. Od samog rastanka, preko rođenja i ostavljanja, do borbe kroz sustav i zajednicu, a ponajviše do problema s pravdom i državnim institucijama. To jest oslobađajuće, međutim, svaki put kada se govori o ovoj temi, koja je jako bolna, pogotovo kada je riječ o jednoj od najugroženijih skupina u društvu, problemi se ponovno vraćaju. Iznova i iznova- istaknuo je.
Najteže mu je bilo započeti pisanje, no posebno emotivno zahtjevno bilo je vraćanje na razdoblje upoznavanja s biološkom majkom i prisjećanje na njihove prve susrete nakon 23 godine.
- Najteže je bilo pisati na samom početku, odlučiti kako započeti knjigu. Međutim, ono što me gotovo dovelo do emocionalnog sloma bilo je vraćanje u razdoblje upoznavanja svoje biološke majke. Njezine prve riječi koje su bile upućene meni nakon 23 godine, kada smo se prvi put vidjeli od mojega rođenja. Zatim i spoznaja o tome kako me ona prepoznala kao svoje dijete ili kao podsjetnik na ratni zločin. To je bilo jako teško napisati, ali na kraju sam i sam sebi priznao da je to zapravo bio prijelomni trenutak u mojem životu- rekao je Muhić.
Poruka čitateljima: više empatije, dostojanstva i poštovanja
Jedna od najvažnijih poruka koju želi prenijeti čitateljima jest potreba za većom empatijom prema djeci rođenoj kao posljedica ratnog zločina. Iako je riječ o teškoj temi, Muhić smatra da se o njoj mora govoriti otvoreno, uz poštovanje dostojanstva svih žrtava.
- Iskreno, volio bih da radimo na tome da buduće generacije imaju razvijeniju empatiju. Iako je tema knjige jako teška, ona poziva na mir, dostojanstvo i poštovanje prema samim žrtvama i djeci koja su nastala kao posljedica ratnog zločina. Ujedno, čitatelji trebaju vidjeti što znači borba i koliko je ta podrška nama, djeci rođenoj kao posljedica ratnog zločina, zapravo važna i potrebna- rekao je.
Međunarodno priznanje za borbu za ljudska prava
Muhić je dobitnik međunarodnog priznanja za ljudska prava koje mu je dodijeljeno u Norveškoj. To priznanje vidi kao potvrdu važnosti njegova rada i aktivizma, ali istodobno ističe kako smatra da u Bosni i Hercegovini njihov angažman nije dobio jednako priznanje.
- Ta je nagrada zapravo jedina nagrada koja je došla u Bosnu i Hercegovinu s te razine. Drago mi je što smo prepoznati kroz svoj rad, kako kroz rad udruženja tako i kroz naš privatni rad. Ljudska prava pripadaju svoj djeci. Međutim, ono što me iskreno rastužuje jest to što Bosna i Hercegovina nije prepoznala našu borbu za ljudska prava, nego smo morali otići u drugu državu, u Europu, u Norvešku, da bi našu borbu, djelovanje u društvu i aktivizam netko prepoznao. To me malo rastužuje, ali istodobno mi je drago što smo kao zajednica prepoznati- rekao je.
Nova knjiga i nastavak borbe
Muhić već radi na novoj knjizi, u kojoj će se baviti postupkom pred Sudom Bosne i Hercegovine povezanim sa slučajem njegova biološkog oca. Iako još ne želi otkrivati sve pojedinosti, ističe da su mu susreti s ljudima na promocijama diljem Europe i Balkana pokazali koliko su podrška i empatija važne.
- Imam puno toga o čemu bih pisao, ali ne znam koliko je sada pametno iznositi sve u javnost. Već sam počeo pisati drugu knjigu, vezanu uz Sud Bosne i Hercegovine i postupak koji se odnosi na slučaj mojega biološkog oca. Upravo sam se uhvatio u koštac s tom presudom. U posljednjih godinu i pol dana upoznao sam mnogo ljudi na promocijama i događanjima diljem Europe i Balkana. Ono što mi je jako zanimljivo jest da dosad nisam naišao na nekoga tko bi mi rekao da to ne bih trebao raditi ili da trebam zaboraviti. Upravo suprotno. Bio sam u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku, Beogradu i Podgorici. Podrška i empatija ono su što mi je cijelo vrijeme nedostajalo. Zapravo, jako nam malo nedostaje da budemo kao jedno- istaknuo je.
Dolazak u Vukovar za njega ima i posebno značenje zbog povezanosti iskustava ljudi koji su tijekom rata pretrpjeli teške posljedice. Upravo zato želi da predstavljanje knjige bude više od promocije, želi da ovo bude prilika za razgovor o iskustvima, strahovima i borbi onih koji često ostaju na margini društva.
Poziv na razgovor bez predrasuda
Muhić se nada da će njegovo gostovanje u Vukovaru potaknuti otvoren razgovor o problemima s kojima se suočavaju djeca rođena kao posljedica ratnog zločina, ali i o strahu od reakcije okoline koji mnoge sprječava da javno progovore o vlastitim iskustvima.
- Iskreno, volio bih da ljudi dođu, ali ne samo na predstavljanje knjige. Volio bih da se otvori razgovor o našim problemima, strahovima i borbi. Jako mnogo djece javilo mi se iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije. To su djeca rođena kao posljedica ratnog zločina, ali ne smiju ili ne znaju kako istupiti u javnosti. Ne znaju kako će javnost reagirati na njihovo istupanje, odnosno kako će reagirati njihove male zajednice, pogotovo sredine opterećene predrasudama. Zato nam je jako važno da s ljudima otvoreno razgovaramo o tome što smo prošli. Svi ljudi imaju jednaka prava, bez ikakvih etiketa- zaključio je Muhić.
Predstavljanje autobiografske knjige „Ja sam Alen – knjiga o mom postanku” održat će se 22. listopada u Gradskoj knjižnici Vukovar, ogranku Borovo naselje. Susret je prilika da se čitatelji upoznaju s njegovom životnom pričom, ali i da se otvori prostor za razgovor o ljudskim pravima, dostojanstvu i potrebi za društvom u kojem nitko neće biti obilježen predrasudama.